Superbakterije odnose stotine hiljada života

Takozvane superbakterije, bakterije otporne na lijekove, svake godine odnesu 250.000 života. Procjenjuje se da bi, ako vlade i farmaceutske kompanije nešto ne preduzmu, ta brojka do 2050. godine mogla porasti na deset miliona.

Jedno od rješenja je razvoj novih lijekova, ali na tržištu se skoro 30 godina nije pojavio novi antibiotik.

Superbakterije su jedan od najvećih problema američkog zdravstvenog sistema. Riječ je o bakterijama koje su postale otporne na antibiotike kojima su ih lijekari ranije ubijali.

“Ovi organizmi se mogu raširiti. Mogu živjeti na koži, na površinama poput radnog stola, kreveta ili stetoskopa”, istakla je Sarah Sutton sa Univerziteta Northwestern.

Skup i težak proces

Problem je to što su za otkrivanje superbakterija potrebni dani. Ali, doktor Lee Riley sa Univerziteta Berkeley upravo je dobio milione dolara za razvoj procesa kojim bi se takvi sojevi bakterija otkrivali za nekoliko minuta.

“Ako možemo utvrditi podložnost organizmu otpornom na lijekove prije nego što pacijent napusti ordinaciju, možemo mu dati odgovarajući lijek i ne brinuti o tome hoće li doći do razvoja otpornosti na lijekove”, kazao je Riley.

“Ovdje, u SAD-u, i širom svijeta farmaceutske kompanije ne razvijaju nove antibiotike. Proces je previše skup i težak. Djelimično zato što su eksperti iscrpili mikroorganizme koje je lako uzgojiti u laboratoriji. Međutim, u ovoj šačici zemlje ima dovoljno mikroorganizama za stvaranje bezbroj novih antibiotika. Problem je u tome što se ti mikroorganizmi mogu razvijati samo u prirodi”, izvijestio je reporter Al Jazeere Jacob Ward.

Stoga su naučnici ograničeni na proučavanje mikroorganizama koje mogu uzgojiti u laboratoriji.

“Taj jaz je ogroman. Znači da nam velika količina raznolikih mikroorganizama na planeti jednostavno nije dostupna. Da dobijete jasniju sliku: ovo je sva raznolikost na našoj planeti. A ova crvena tačkica – to je dio koji smo uspjeli uzgojiti”, tvrdi Slava Epstein sa Univerziteta Northeastern.

Novi antibiotik

Njegov tim je razvio uređaj nazvan “iChip”, koji može izolirai ćelije iz zemlje i omogućiti im da se razvijaju kao u prirodi.

“Uređaj pušta prirodu da osigura komponentu neophodnu za razvoj. Ćelija raste i formira koloniju. A kad se kolonija formira, mi je proučavamo, kako bismo utvrdili može li se iz nje stvoriti novi antibiotik”, zaključio je Epstein.

Eksperti se nadaju da će nove vrste antibiotika usporiti širenje smrtonosnih infekcija širom svijeta – infekcija za čiji su nastanak, čini se, zaslužni naša hrana i bolnice.

Izvor: Al Jazeera