Veliki zagađivači sporo iznose ciljeve

Osam mjeseci prije ključne konferencije o klimi u Parizu većina zemalja još nije objavila svoje ciljeve o smanjenju emisije stakleničkih plinova nakon 2020, ali su to od većih zagađivača, ipak, učinili Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.

Izvorno su sve zemlje koje su pristale smanjiti svoje stakleničke plinove trebale te nacionalne ciljeve objaviti do 31. marta, ali mnoge to nisu učinile, za razliku od SAD, drugog najvećeg svjetskog zagađivača iza Kine, koji je posljednjeg dana roka objavio da do 2025. namjerava smanjiti emisiju štetnih plinova za 28 posto u odnosu na nivo iz 2005.

Zacrtani cilj

Utorak je određen kao rok većinom za velike zagađivače, kako bi se mogao napraviti pregled koji bi ukazivao na to je li ostvariv zacrtani cilj ograničavanja rasta temperature u svijetu za dva stepena Celzijusa.

Ali većina velikih zagađivača (Kina, Indija, Australija, Japan, Rusija, Brazil) nije iznijela svoje nacionalne ciljeve. Njihove se objave sada očekuju do juna, kad će se u Bonnu (1.-11.06) održati novi krug pregovora.

“Kašnjenje u rasporedu je problem, jer što države budu više kasnile, to će biti manje mogućnosti  za upoređivanje obaveza s drugima i prilagođavanje”, rekla je Celia Gautier iz nevladine organizacije Mreža klimatskih akcija.

Evropska unija je početkom marta bila prva koja je svoj plan predala glavnom sekretarijatu Konvencije UN-a o klimi, a u njemu stoji da 28 zemalja članica do 2030. namjerava smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na nivoe iz 1990, i to na dva načina, uštedama u količinama klasičnih energenata i jačanjem kapaciteta na obnovljivu energiju.

Globalni nivo

Norveški ciljevi su slični onima Unije, a Švicarska namjerava štetne plinove smanjiti za čak 50 posto do 2030.

Ali stručne procjene govore da bi se emisija stakleničkih plinova na globalnom nivou do 2050. morala smanjiti za između 40 i 70 posto, ako se želi ostvariti zadani cilj ograničavanja rasta temperature za dva stepena Celzijusa. U suprotnom, posljedice bi mogle biti strašne i nepovratne.

Od ukupno 195 zemalja potpisnica Konvencije, dosad su službene planove predale 32.

Izvor: Agencije