Zakon protiv hakiranja udar i na naučnike

Američki predsjednik Barack Obama prisustvovat će samitu o cyber sigurnosti, koji se održava u Kaliforniji. Između ostalog, razgovarat će s informatičkim stručnjacima o borbi protiv hakerskih napada. Međutim, to nije tako jednostavno, jer bi oni koji ih pokušavaju uhvatiti i sami mogli biti krivično gonjeni.

Na Odjelu za informatiku Univerziteta “Johns Hopkins” Paul Martin profesoru objašnjava koliki je napredak postigao na svom istraživačkom projektu. Martin hakira uređaje koji se koriste u bolnicama širom svijeta, a zatim ih pokušava učiniti sigurnim od drugih hakera.

“Ovi medicinski uređaji su svuda. Trenutno su povezani s mrežama i sa samim pacijentima, a niko nije uložio mnogo truda kako bi istražio koliko su ti uređaji sigurni i spriječio da postanu meta hakerskih napada”, kaže Martin.

Loši softveri

Međutim, nisu samo medicinski aparati podložni napadima. Od automobila do kuhinjskih uređaja, sve veći dio našeg života je umrežen. Prečesto čak i bez minimalne zaštite.

Ipak, prema prijedlogu zakona o borbi protiv hakiranja, koji je prošlog mjeseca predstavila Obamina administracija, naučnici poput Martina mogli bi biti krivično gonjeni zbog istraživanja sigurnosnih nedostataka mreža.

“Pronalaženje grešaka je iscrpljujuće”, kaže Matthew Green, profesor na Univerzitetu “Johns Hopkins”.

Kao akademik, Martinov profesor misli da, prema predloženom zakonu, ne bi bio krivično gonjen, ali nije siguran. I zna da su u sličnoj situaciji mnogi drugi hakeri koji pokušavaju pronaći slabosti sistema prije onih s lošim namjerama.

“Ono što predlažu je da učine stvari koje su već kriminalne prirode još više takvim, a mislim da to neće riješiti problem. Također, predlažu prikupljanje i dijeljenje više informacija s Agencijom za nacionalnu sigurnost o svima nama”, naglašava Green.

“Ali, tu su problemi vezani za privatnost, što je zastrašujuće. Već prikupljaju mnogo informacija, a sad će ih biti još više. Kao tehnolog, smatram da je problem to što imamo mnogo lošeg softvera u svemu što koristimo, od liftova do tostera.”

Progon pogrešnih ljudi

Na pitanje da li na ovaj način vlasti biraju lakši put, umjesto da istražuju korporacije čiji su sigurnosni standardi od ranije loši, Green odgovara: “To je težak problem. Morali bi natjerati svaku kompaniju u Americi da počne koristiti siguran softver, što uopće nije lako. Formiranje novog odjela u Washingtonu mnogo je lakše.”

Od kada su objavljeni prijedlozi predsjednika Obame, stručnjaci za cyber sigurnost, poput profesora Greena, javno im se protive, tvrdeći da će to omogućiti tužiocima da progone pogrešne ljude, čak i potrošače koji dijele svoje lozinke za web-stranice za gledanje filmova, dok će opasni hakeri i dalje biti bezbrižni.

Ali, potreba da javnost vidi kako se nešto poduzima u vezi s problemom hakiranja tolika je da je pitanje hoće li administracija stručnjake uopće saslušati.

Izvor: Al Jazeera