Googleov novi projekat: Put u ljudsko tijelo

Baseline je Googleov najambiciozniji projekat do sada (PearlsofJannah / Flickr)

Google je započeo vjerovatno svoj najambiciozniji i najtežni naučni projekat do sada: put u ljudsko tijelo.

Nazvan Baseline Study, projekat će skupljati anonimne genetske i molekularne informacije od 175 ljudi, a kasnije i od hiljada drugih, te sastaviti, kako se nadaju, najpotpuniju sliku zdravog ljudskog tijela, piše Wall Street Journal.

Ranu fazu projekta vodi Andrew Conrad, 50-godišnji molekularni biolog koji je među prvima pravio jeftine i precizne HIV testove.

Dr. Conrad se pridružio Google X, istraživački dio Googlea, u martu 2013. godine, te je sastavio tim od blizu 100 stručnjaka iz različitih polja, poput psihologije, biohemije, optike ili molekularne biologije.

Postoje i drugi slični projekti, ali Baseline će skupiti mnogo veći i širi spektar informacija. Nadaju se da će on pomoći istraživačima da mnogo ranije primjete smrtonosne bolesti poput karcinoma ili različitih bolesti srca, te na taj način raditi više na prevenciji, a manje na liječenju.

„Kao i sa svakim kompleksnim sistemom, uvijek se razmišlja o proaktivnom pristupu problemima“, kaže dr. Conrad. „To nije ništa revolucionarno. Mi samo pitamo: Ako zaista želimo biti proaktivni, šta bismo željeli znati? Moramo znati kako to izgleda kada dobro funkcioniše.“

Prevencija

Projekat neće biti ograničen na specifična oboljenja, te će skupljati stotine različitih uzoraka koristeći mnoge dijagnostičke alatke.

Onda će Google iskoristiti svoju veliku kompjutersku snagu i tražiti obrasce, „biomarkere“ zakopane u tim informacijama. Biomarkeri bi trebali naučnicima pomoći u ranom prepoznavanju bolesti.

Istraživanje može, naprimjer, otkriti biomarker koji ljudima pomaže u boljoj razgradnji masne hrane, čime duže žive bez visokog holesterola i oboljenja srca. Drugi ljudi možda nemaju tu osobinu i podložniji su srčanim oboljenjima.


Google će skupljati anonimne informacije [EPA]

Kada Baseline otkrije taj biomarker, istraživači mogu potražiti koji ga ljudi nemaju, te im modifikovati ponašanje ili razviti novi tretman koji im može pomoći u razgradnji masti, kaže dr. Conrad.

Google je već razvio jednu od najvećih svjetskih mreža kompjutera i data centara, koji se koristi za pretraživanje interneta. Ova kompjuterska snaga se sada može koristiti za pohranu i analizu medicinskih informacija.

Do sada, većina biomarkera koji su pronađeni, vezani su za bolesti u poodmaklom stanju, jer se istraživanja uglavnom fokusiraju na oboljele. Istraživači su ih pokušali koristiti da ranije primjete oboljenja, ali su rezultati bili nedosljedni, kaže Sam Gambhir, predsjedavajući Odjela za radiologiju u medicinskoj školi pri Stanford univerzitetu.Gabhir sa Conradom već godinu dana radi na Baselineu.

Anonimnost

Obojica priznaju da je ovaj projekat veliki korak u nepoznato.

Ljudsko tijelo je veoma kompleksno, a veoma malo se zna o interakciji između DNK, enzima i proteina, te kako utječu faktori životne sredine, poput dijete.
Inicijativa može otkriti biomarkere koji istraživačima govore moalo o bolestima.

Dr. Conrad očekuje napredak u „malim koracima“.

„Jasno mu je da ovo nije projekat koji se može završiti za godinu, ili dvije“, kaže dr. Gambhir.

„Nekada smo govorili o liječenju raka i završavanju ovoga za par godina. Naučili smo da to više ne govorimo.“

Google kaže da će informacije iz Baselinea biti anonimne, a upotreba biti ograničena na medicinske svrhe. Informacije se neće moći razmjenjivati između osiguravajućih kuća, dodaje kompanija.

Ipak, ideja da će Google znati strukturu tijela na hiljade ljudi – sve do molekula unutar njihovih ćelija – postavlja pitanja privatnosti i poštenja.

U budućnosti, ovaj tip informacija bi bio neprocjenjiv osiguravajućim kućama, koje uvijek pokušavaju pronaći način da smanje vlastiti rizik.

Testiranja

A tu su i druge upotrebe, prilikom intervjua za posao ili prosidbe.

Baseline će nadgledati institucionalan odbor za nadgledanje, koji nadgledaju sva medicinska istraživanja koja uključuju ljude.

Kada dođe vrijeme, odbor kojeg vode medicinske škole na Univerzitetima Duke i Stanford kontrolisat će kako se koriste ove informacije.

„To je pitanje o kojem smo razgovarali“, kaže Dr. Gambhir. „Googleu neće biti dopuštena slobodna vladavina nad ovim informacijama.“

Baseline je ovog ljeta počeo rad sa firmom za klinička testiranja, kroz koju je upisao 175 ljudi za testiranja koja uključuju skupljanje tjelesnih tečnosti poput urina, krvi, pljuvačke i suza.

Dr. Conrad je odbio reći sa kojom firmom su sarađivali.

Istraživanje će također stvoriti i skladište uzoraka tkiva.

Tim dr. Conrada će analizirati rezultate i onda pokrenuti mnogo veće istraživanje kroz Duke i Stanford, u kojem će učestvovati na hiljade ljudi.

Klinika u prvom istraživanju, a kasnije i slične klinike kojima upravljaju Duke i Stanford, vrbovati će volontere za Baseline. Šefovi projekta, koji nisu Googleovi uposlenici, skupit će uzorke i ukloniti identifikacijske oznake, poput imena ili broja socijalnog osiguranja.

Kada informacije postanu anonimne, Google će dobiti pristup.

Informacije će sadržavati kompletne genome ljudi, genetsku historiju, te informacije kako razgrađuju hranu, lijekove, te kojom brzinom im srce radi pod stresom.

U međuvremenu, Google X Life Sciences grupa razvija nosive uređaje koji će prikupljati informacije poput pulsa ili nivoa kisika u krvi.

Ove uređaje će nositi svi učesnici Baselinea.

Izvor: Agencije


Povezane

Skybox izrađuje male satelite za posmatranje Zemlje koji mogu fotografirati i snimati vrlo detaljne zapise lokacija.

Published On 10 Jun 2014
Više iz rubrike TEHNOLOGIJA
POPULARNO