Lažnim ‘lajkanjem’ do novog digitalnog profila

Piše: Sara M. Watson

Ako želimo živjeti u povezanom svijetu, moramo napraviti kompromis u otkrivanju ličnih podataka zarad tehnologije.

Kada odustajanje nije opcija, a digitalna izloženost je neizbježna, moramo postati kreativni.

U prvom nastavku ove serije, Ebba Hierta je pokušala nadmurdriti čarape koje su je uhodile, posjećujući web stranice izvan svog kruga interesovanja, pretražujući samostrijele i odjeću za lovce na web stranici Cabela.

Ovom strategijom je ostavila kolačiće na mjestima koja se nisu podudarala sa njenim sferama interesovanja i oglašivačima je zamaskirala svoj trag.

Ciljane reklame

Njen pristup je pokazao kako funkcionišu ciljane reklame prodavača.

Intervencionisti u pogledu ličnih podataka – oni koji namjerno mijenjaju ponašanje da zavaraju bazu podataka – kao što je Hierta, mogu uložiti velike napore da promijene način na koji njihovi podaci odražavaju njihove živote i namjere. Iako se njihove metode za većinu mogu činiti ekstremnim, iz njihovih eksperimenata možemo mnogo naučiti.

Nisu nam uvijek potrebni posebni dodaci kao što je plug-in da nam pomognu u eksperimentisanju sa našim digitalnim okruženjima. Možemo početi manipulisanjem ulaznih podataka i posmatranjem učinka.

Tinejdžeri zbijaju šale jedni s drugima sakrivajući smiješne ključne riječi u tekstu, kako opisuje Danah Boyd, istraživačica i autorica knjige “Komplikovano je”. Ove smiješne ključne riječi čitalac ne vidi, ali su značajne za ciljane reklame. Da li nas ljude mogu čitati ljudi ili mašine?

Neki od mojih prijatelja su označavali da su drugog spola ili su izlistali smiješna interesovanja na svojim Facebook profilima da bi vidjeli kako ovi podaci utječu na njihovu sekciju ”Novosti” ili na reklame.

Naši prijatelji znaju ko smo na Facebooku pa je lako igrati se sa tajnim načinima uvođenja lažnih informacija na našim digitalnim profilima. Zamislite to kao digitalnu verziju igre dvije istine i laž.

Ovi intervencionisti mogu pomoći da se nađu poveznice između male laži u podacima i njenih posljedica na vaše iskustvo. Lažna informacija nam privuče pažnju jače od svari koje se na suptilan način podudaraju sa našom autentičnijm historijom i ponašanjem.

Na naprednijem kraju spektra, neki istraživači i novinari izvode prave podvige sa svojim ličnim podacima.

Mat Honan, dopisnik časopisa Wired, nedavno je otišao korak dalje u izvođenju eksperimenata na Facebooku.

Želio je da otkrije šta će se dogoditi ako bude lajkao sve što se pojavi na njegovoj stranici ”Novosti” na Facebooku u toku 48 sati. 

Napisao je “Nakon što sam se prijavio i lajkao gomilu stvari u toku jednog sata, u mojim ‘Novostima’ nije više bilo ljudi.”

Kada su mu prijatelji počeli slati poruke, zabrinuti da mu je možda račun hakiran, otkrio je posljedice svoje aktivnosti na stranici ”Novosti” na Facebooku svojih prijatelja.

Honanov eksperiment je u suštini prekinuo algoritam, čineći Facebook gotovo neupotrebljivim. Ovakva intervencija nije praktična za sve, ali vidimo kako svjesniji pristup onome što odlučimo (ili ne) lajkati utječe na rezultat u novostima koje nam se pojavljuju.

Njegov eksperiment je preplavio sistem, uklonivši sve važne signale njegovog ponašanja.

I vi možete ponoviti dio Honanovog eksperimenta bez dijela posla koji se obavlja ručno, uz upotrebu alata u pretraživaču pod imenom AdNauseam koji preplavi sistem reklama, automatizirajući proces klikanja na svaku reklamu koja se pojavi.

Sakrivanje na otvorenom slanjem zbunjujućih signala je jedan pristup intervenciji u dosjeu vaše baze podataka.

Drugi pristup je izbjegavati da uopšte ostavljate trag.

Znajući kako su važni ključni životni događaji za oglašivače, Janet Vertesi je pokušala sakriti svoju trudnoću od interneta.

Detaljno je opisala sve svoje napore da zamaskira ponašanje koje bi sugerisalo predstojeću promjenu u njenom životu, koristeći sve, od softvera Tor da sakrije historiju na pretraživaču do gotovinskog plaćanja poklona da izbjegne plaćanje kreditnim karticama.

Vertesi opisuje ovaj projekat kao “infrastrukturnu inverziju”. Ovo je još jedan ekstremni slučaj, ali pokazuje nam koliko daleko moramo ići da bismo se pozabavili mjerom do koje smo u digitalnom svijetu izloženi.

Dinamika moći

U svakom od ovih slučajeva, bilo da se radi o automatskim ili ručnim intervencijama, o sakrivanju ili izbjegavanju, teško je predvidjeti buduće skrivene posljedice ovih intervencija, i kratkoročno i dugoročno.

Čak i ako je to samo na ličnom nivou, taktike intervencije u bazama podataka omogućavaju nam da intervenišemo u svojim digitalnim profilima i iskustvima.

Bilo da stavljamo lažne lajkove u dosije, izbjegavamo “pogled” baze podataka, možemo intervenisati da promijenimo dinamiku moći u svojim, u suprotnom, asimetričnim podatkovim profilima.

Čak i u najekstremnijem slučaju, ove taktike pokazuju kako kritički ispitati sistem za sebe i uče nas kako funkcionišu ovi sistemi zasnovani na podacima.

Izvor: Al Jazeera