Milano i Cortina počeli odbrojavanje do Zimskih olimpijskih igara 2026.
Do 25. Zimskih olimpijskih igara 2026, koje će po prvi put u historiji ugostiti dva grada, ostao je koji dan manje od četiri godine, a čelnici organizacijskog komiteta već se žale: ‘U kašnjenju smo’.

Kada je nedavno na Ptičjem gnijezdu gradonačelnik Pekinga Chen Jining simbolično predao olimpijsku zastavu čelnim ljudima Milana i Cortine d’Ampezzo, Giuseppeu Sali i Gianpietru Ghedini, u Italiji je počelo odbrojavanje.
Do 25. Zimskih olimpijskih igara 2026, koje će po prvi put u historiji ugostiti dva grada, ostao je koji dan manje od četiri godine, a lideri organizacijskog komiteta već se žale: “U kašnjenju smo”.
Italija će od 6. do 22. februara 2026. treći put biti domaćin zimskih olimpijskih igara. Cortina, gradić od svega 5.000 stanovnika u srcu planinskog vijenca Dolomiti, ali širom svijeta poznat kao čuveni skijaški centar, već je je ugostila najbolje sportiste svijeta 1956. Torino je organizirao 20. Igre, koje su održane 2006.
Također, na Apeninskom poluotoku su održane i jedne Ljetne olimpijske igre, u Rimu 1960. Milano, finansijska metropola i drugi najveći grad, nikad nije organizirao ovako veliko sportsko takmičenje.
Dvije godine izgubljene u pandemiji
Četiri godine možda nekome izgledaju kao vječnost, ali kronometar koji je startao čim su završene Igre u Pekingu otkucava prebrzo jer puno toga, zapravo gotovo sve, treba učiniti za organizaciju jednog ovako velikog događaja. Od tri godine, koliko je prošlo otkako su Milano i Cortina u konkurenciji švedskih Štokholma i Orea dobili organizaciju Igara, dvije su praktično izgubljene u pandemiji.
“Moramo otključati kasu i početi planirati radove za naredne četiri godine. Već kasnimo”, upozorava predsjednik Olimpijskog komiteta Giovani Malago.
Temelji, doduše, ne manjkaju, većina olimpijskih borilišta postoji, ali gotovo sva trebaju neku vrstu renoviranja i ulaganja.
Ceremonija otvaranja bit će održana na milanskom stadionu “Giuseppe Meazza”. Zatvaranje je povjereno gradu Veroni i tamošnjoj prelijepoj Areni, rimskom amfiteatru koji postoji još od prvog stoljeća, a danas se koristi za organizaciju koncerata i drugih kulturno-umjetničkih i ponekad sportskih događaja.
Zanimljivo, prvi put nakon Sarajeva 1984. godine, otvaranje i zatvaranje će biti održano na različitim mjestima. Igre u Sarajevu su počele na stadionu Koševo, a zaključene su u dvorani Zetra.
Velika udaljenost između borilišta
U Milanu će biti održana natjecanja u hokeju na ledu, umjetničkom klizanju i brzom klizanju na kratkim stazama (“short track”), u Cortini alpsko skijanje (žene), biatlon, karling te bob, sankanje i skeleton.
Također, neka od takmičenja planirana su za Bormio (alpsko i planinsko skijanje), Livigno (slobodno skijanje i snowboard) te Val di Fiemme (skijaški skokovi, skijaško trčanje i brzo klizanje).
Činjenica da su borilišta rasprostranjena na teritoriji od 22.000 kvadratnih kilometara te da se nalaze u dvije regije (Lombardija i Veneto) izaziva bojazan. Primjera radi, Cortinu i Milano dijeli više od 400 kilometara ceste, a put automobilom od Bormija do Cortine traje gotovo pet sati.
Radovi na putnoj infrastrukturi, uključujući i probijanje tunela kod Cortine, trebali bi biti najveći građevinski poduhvati vezani uz organizaciju Igara.
Nova dvorana za hokej na ledu
Od novih sportskih objekata, bit će izgrađena dvorana za hokej na ledu u južnom predgrađu Milana. PalaItalia sa kapacitetom od 16.000 mjesta bit će najveća i namodernija u Italiji. Gradonačelnik Milana ističe da će biti izgrađena privatnom investicijom i da građane neće koštati ni euro. Početak radova, međutim, kasni zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja.
“Slijedi nam niz sastanaka da definiramo kako da budemo sigurni da će dvorana biti izgrađena šest mjeseci prije početka Igara”, kaže Sala.
Također, Pala Sharp, svojevremeno dom košarkaša milanske Olimpije, treba biti u potpunosti obnovljena, dok je dijelu grada poznatom kao Porta Romana već počela gradnja olimpijskog sela.
Kompletno renoviranje iziskuje i bob-staza Eugenio Monti u Cortini, nazvana po čuvenom italijanskom bobisti, osvajaču šest olimpijskih medalja. Zdanje originalno izgrađeno 1923, koji neki možda pamte i po kadrovima spektakularne jurnjave Rogera Moora u filmu o Jamesu Bondu Samo za tvoje oči, od januara 2008. je zatvoreno zbog zastarjelosti.
Planinsko skijanje novi sport
ZOI 2026. bit će upamćene i po novom sportu. Planinsko skijanje ili turno skijanje, kako je kod nas uobičajen termin, prošlogodišnjom odlukom Međunarodnog olimpijskog komiteta je uvršteno u takmičarski program.
To je sport koji kombinira uspon i spust planinskim stazama, na skijama ili noseći ih. Ukupno 48 sportista, po 24 u obje konkurencije, natjecat će se u pet disciplina – individualno i sprint za muškarce i žene te kombinirana štafeta.
SkiMo, kako je engleska skraćenica za ovaj sport (od „ski mountaineering“), naročito je popularan u zemlji domaćinu Igara, gdje ima duboke korijene u planinskim regijama na sjeveru. Italija je trenutno i jedna od najuspješnijih nacija u planinskom skijanju.
Poznat logo, bira se himna
Zvanični logo Igara je stilizirani broj 26 nacrtan iz jednog poteza iznad natpisa “Milano Cortina 2026” i olimpijskih krugova. Po prvi put u historiji izabran je javnim glasanjem.
Amblem Futura, jednostavan i elegantan simbol samoodrživosti i inkluzije, dobio je 75 posto od ukupno 870.000 glasova i pobijedio drugi prijedlog imena Dado. Finalni prijedlozi su prije glasanja predstavljeni publici u živom prijenosu s muzičkog festivala Sanremo 2021.
Ove godine u Sanremu su, pak, prezentirani finalni prijedlozi za himnu Igara 2026. Pjesmu Fino all’alba (Sve do zore) komponirali su dječaci i djevojčice iz hora La Cittadina iz malog mjesta Seveso blizu Monce, dok kompoziciju Un po’ piu in la (Još malo više) potpisuju studenti muzičkog instituta CPM iz Milana. I u ovom slučaju odluka se donosi na osnovu glasova publike, a proglašenje pobjedničke numere se očekuje uskoro.
Zvanična maskota bit će objelodanjena iduće godine.