Sarajliji Čardakliji dvostruka islandska kruna
Sarajlija je trener golmana u islandskom klubu Vikingur, a za AJB govori o novom uspjehu kluba, kvalifikacijama za SP i islandskom modelu nogometa.
Nekadašnji golman Fudbalskog kluba Sarajevo Hajrudin Čardaklija dugo vremena živi i radi na dalekom Islandu, a ove sezone (koja je tamo završena dok se tek zahuktava u ostatku Evrope) sa Vikingurom je osvojio duplu krunu.
Prvenstvo i Kup Islanda pripali su ovom klubu iz predgrađa prijestolnice Rejkjavika, a koji postoji punih 113 godina – Knattspyrnufélagið Víkingur je osnovan daleke 1908. godine. Ovo im je šesta titula prvaka države i tek drugi osvojeni Kup.
Čardaklija za Al Jazeeru govori kako je prvenstvo bilo teško, ali i zanimljivo.
„Iako nismo, po prognozama nogometnih stručnjaka, bili u kombinaciji za osvajanje krune, mi u klubu smo znali da imamo kvalitet i vjerovali smo da možemo biti u borbi za prvenstvo i kup“, navodi naš sagovornik i dodaje kako su igrači imali i dodatni motiv.
„U ovoj sezoni od nogometa su se opraštala dva najveća igrača u historiji kluba: kapiten Solvi Geir Ottesen (bivši reprezentativac) i kapiten reprezentacije Islanda na posljednjim utakmicama Kari Arnason koji su imali želju i volju da to urade na najbolji mogući način, a od ovoga šta su uradili i cijela ekipa nije moglo biti bolje.“
Evropska scena
Osvojenom titulom, „Vikinzi“ su se plasirali u kvalifikacije za Ligu evropskih prvaka. Do sada su imali sedam nastupa u evropskim takmičenjima, ali dalje od prvog kruga ili prve runde kvalifikacija nisu mogli.
„Imamo planove, nemamo puno iskustva, ali mislim da ćemo se pripremiti dobro. Već smo doveli tri nova igrača, a bit će ih još nekoliko, tako da ćemo u evropsko takmičenje ući sa većim ambicijama nego prije. Prije dvije godine smo igrali evropsku utakmicu protiv Olimpije iz Ljubljane gdje smo izgubili 1:2 sa igračem manje. Po ocjenama mnogih koji su vidjeli tu utakmicu odigrali smo odličnu partiju i nezasluženo izgubili“, navodi Čardaklija.
Svjedok je višegodišnjeg rada i razvoja islandskog nogometa koji je kao rezultat imao i plasman na Svjetsko prvenstvo 2018. godine.
„Za svaki uspjeh, treba plan, tako i za velike uspjehe islandske reprezentacije. Taj plan, urađen u Nogometnom savezu, bio je ambiciozan sa čistim ciljevima (odlazak na velika takmičenja) i uz podršku čitavog društva i privrede (finansijska pomoć). Uz dobar i uspješan rad saveza, naravno, ključ uspjeha su klubovi i nogometaši koji igraju u tim klubovima, ulaganje u klubove od strane saveza za afirmaciju i plasiranje mladih igrača koji vrlo rano odlaze u evropske klubove gdje stiču znanje i iskustvo koje poslije sa sobom donose u nacionalni tim (tu ulogu imaju nogometni agenti koji godinama plasiraju mlade islandske igrače po cijeloj Evropi)“, ističe on.
Čardaklija dodaje kako veliku ulogu u razvoju islandskog nogometa igra i edukacija trenera koju vrši Nogometni savez kroz kvalitetne kurseve i seminare na kojima učestvuju strani stručnjaci, uz organizaciju odlaska na edukaciju širom Evrope.
Put za Katar
Island, dva kola prije kraja evropskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine, ima još teoretske šanse za plasman na Mundijal, ali će teško doći do Katara. U grupi J zauzima peto mjesto sa osam osvojenih bodova. Njemačka je izborila direktan plasman na SP, druga Rumunija ima 13 bodova, treća Sjeverna Makedonija 12, kao i četvrta Armenija. Islanđani do kraja kvalifikacija igraju još protiv Rumunije (11. novembar, Bukurešt) i Sjeverne Makedonije (14. novembar, Skoplje).
„Trenutno je smjena generacija u islandskom nogometu tako da se već počinje formirati novi tim. Realno, poslije ovih posljednjih rezultata teško je očekivati da se nešto može desiti, ali da će pokušati napraviti dobar rezultat – to sam siguran. Također, nekoliko kvalitetnih i iskusnih reprezentativaca nije na raposlaganju selektoru iz različitih okolnosti, tako da je bio primoran da podmladi tim htio to ili ne htio.“
Kada već govorimo o kvalifikacijama, dotakli smo se i šansi regionalnih selekcija. Hrvatska i Srbija u svojim grupama direktnim sudarima sa Rusijom i Portugalom odlučuju o direktnom plasmanu na Mundijal u Katar.
„Što se tiče naših dobrih komšija, tu je situacija vrlo napeta i zanimljiva. Mislim da za prolazak direktno Hrvatska ima veće mogućnosti nego Srbija, ne samo zbog kvaliteta ili jačine protivnika – Rusija je i slabije rangirana od Portugala, a i igraju utakmicu na svom terenu, već i zbog iskustva hrvatske reprezentacije u velikim i važnim utakmicama. Jedno je sigurno, a to je da je Srbija kvalitetna reprezentacija koju predvodi sjajan stručnjak i koju ćemo vjerovatno gledati na SP u Kataru.“
A može li BiH upisati dvije pobjede protiv Finske i Ukrajine da izbori doigravanje, te eventualno i mjesto na SP-u?
„Naravno da može. Mi imamo kvalitet i snagu za to, pokazali smo to protiv Ukrajine i protiv Francuske, a imamo i selektora koji je unio promjene koje su bile neophodne. Moderan nogomet, odgovornost u igri, nogomet sa intenzitetom gdje svi znaju svoju ulogu i daju svoj maksimum. Sa ovakvim radom i vizijom selektora, uz kvalitet u igračkom kadru koji imamo, rezultati moraju doći (bez uplitanja tetki i mahalaša)“, odgovara Čardaklija.
„Što se tiče ove dvije reprezentacije koje su nam protivnici u novembru, ja sam veliki optimista. Uz dobru pripremu i mir za selektora i reprezentaciju, što sam siguran da će biti, i uz pomoć naših vjernih navijača iz cijelog svijeta siguran sam u uspjeh. Moramo pokazati sportski respekt prema Finskoj i Ukrajini, ali mi znamo šta nas vodi na SP. Siguran sam da selektor već radi punom parom na analizi protivnika i pripremama za ove utakmice. I Finska i Ukrajina imaju kvalitet, to je neosporno, ali i svoje slabosti što se moglo vidjeti u susretima koje smo igrali u gostima potiv njih.“
Korona i nostalgija
Ono što je teško pogodilo cijeli svijet, samim tim i nogometnu igru, jeste pandemija korona virusa. Sagovornik Al Jazeere govori kako je i na Islandu bilo jako teško, prvenstvo prošle godine nije odigrano do kraja, dozvole za treniranje i rad klubova su bili pod kontrolom kriznog štaba, pa su igrači više bili kod kuće nego na terenu.
„Trenutna situacija je dosta bolja, blizu smo normalnom stanju i onom životu prije pandemije. Što se tiče korona brojki, tu je Island vjerovatno najbolji na svijetu. Ozbiljno su shvatili situaciju koja je nastala i preduzeli su ozbiljne mjere u sprječavanju i širenju virusa. Rad je prepušten stručnjacima koji su određivali mjere u datim trenucima, a građani su na početku ozbiljno shvatili stanje i ispunjavali mada je, što je vrijeme prolazilo, bilo malih propusta.“
Preminula je 31 osoba od posljedica virusa, trenutno je vakcinisano oko 89 posto Islanđana iznad 12 godina, ističe Čardaklija, te dodaje kako je malo hospitaliziranih zbog COVID-a.
„Island nije još uvijek ukinuo sve mjere, ali se život gotovo normalizovao. Ostale su zabrane okupljanja preko 500 ljudi i noćni život se završava u jedan poslije ponoći.“
I bez COVID-a, život na Islandu nije jednostavan, bilo zbog temperatura, bilo zbog drugih uvjeta i blizine Sjevernom polu. Pitali smo na kraju Čardakliju koliko se bilo teško navići na islandske životne uvjete.
„Bilo je teško. Pitanje je da li se čovjek navikne ili se prilagodi novim uslovima, mjestu i ljudima. Ali s vremenom se sve to mijenja, tako da nostalgiju potisnemo malo dolje, te se radujemo dragim i bliskim ljudima i stvarima koje su oko nas, ali Sarajevo i Bosnu nikad ne zaboravljamo.“