Primož Ulaga: Sarajevo ponovo doživljava olimpijsku hemiju

Bilo bi nepravedno da Sarajevo bude zaboravljeno i zapostavljeno (Screenshot)

Na 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine došao je s velikim teretom, kao jedan od onih za koje se očekivalo da će Jugoslaviji donijeti prvu olimpijsku medalju sa ZOI-ja.

Očekivanja javnosti u bivšoj državi bila su velika, jer je u toj sezoni iza sebe već imao jednu pobjedu, i to na 86-metarskoj skakaonici u Lake Placidu, no, Primožu Ulagi nije bilo suđeno da ostane upisan u historiji kao prvi osvajač olimpijskog odličja za Jugoslaviju.

Nade 21 miliona stanovnika na prostorima od Vardara do Triglava brzo su se pretvorile u duboko razočarenje, jer je već nakon prve serije u pojedinačnim skokovima na planini Igman, u kojoj je zabilježio jako loš nastup, bilo jasno da Jugoslavija medalju treba tražiti na nekom drugom mjestu. Tog dana, sve njegove ambicije porušile su se kao kula od karata.

Kako se to desilo, i kako je skakač koji je u Svjetskom kupu bio jedan od stalnih kandidata za najviši plasman, tako podbacio, Ulagi niti danas nije jasno.

‘Sarajevo izbačeno iz zimskog cirkusa’

„Jednostavno se dogodilo. I danas se dobro sjećam tog nastupa. Očekivanja su bila ogromna, ali na ZOI-ju 84., općenito kao reprezentacija, nismo postigli mnogo, izuzev Jure Franka. Dosta nas je bilo na početku karijere, a nismo niti znali iskoristiti ono što nam se tada pružalo. Pogriješili smo već na pripremama, jer smo trenirali u potpuno drugačijim uvjetima od onih koje smo imali na samom takmičenju. Na kraju je ispalo da smo na olimpijskim borilištima napravili bolje uvjete za druge, nego za same sebe“, prisjeća se Primož Ulaga za Al Jazeeru.

Sad skija u svijet prirodnih gnojiva

Mnogi uspješni sportisti nakon završetka aktivnog bavljenja karijere ostanu vjerni sportu, no ne i Ulaga. Dok se samo rekreativno bavi golfom i tenisom, nekadašnji skakač i letač na skijama otišao je daleko u druge aktivnosti, tačnije, svijet prirodnih gnojiva, koji se mogu naći na tržištima zemalja regiona.

Ulaga je vlasnik firme BioGuano, koja je službeni distributer univerzalnog goriva koje se dobiva od izmeta šišmiša.

Na pitanje kako se nekadašnji olimpijac našao u poslu sa gnojivom, Ulaga kaže:

„Poslije završetka karijere, mnoge su varijante bile na stolu. Mogao sam otići u nekom sasvim drugačijem smjeru, ali završilo je ovako, u poslu s organskim gnojivima koje prodajemo u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH… Izuzetno sam zadovoljan jer nam iz godine u godinu ide sve bolje“.

Prošlo je 35 godina otkako se Sarajevo upisalo na olimpijsku kartu svijeta. Za to vrijeme, rat je opustošio naše prostore, da bi se glavni grad Bosne i Hercegovine danas pripremao da otvori vrata za novu olimpijsku manifestaciju.

Narednog vikenda, u Sarajevu i Istočnom Sarajevu počet će novo izdanje Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF 2019.), koje će na obnovljena i novoizgrađena olimpijska borilišta dovesti preko 1.500 mladih sportista iz cijele Evrope starosti od 14 do 18 godina. Oni će se takmičiti u osam sportova, ali ne i u skijaškim skokovima.

„Veliki je to događaj za Sarajevo. Zbog svega što se dešavalo, tamo već dugo vremena nema gotovo ništa. Sarajevo je praktično davno izbačeno iz tog zimskog cirkusa, tako da ova manifestacija ima višestruk značaj. Izvanredno je što jedan olimpijski grad koji je, silom prilika, mnogo patio, ponovo doživljava olimpijsku hemiju koja ga je krasila i 1984. godine. Bilo bi nepravedno da jedan grad sa takvim prirodnim predispozicijama za zimske sportove bude zaboravljen i zanemaren. Vjerujte da nema toliko mjesta koja imaju takvo bogatstvo prirode i preduvjete za sport“, govori Ulaga, koji potcrtava da će tokom EYOF-a najmanje važan biti njegov takmičarski dio:

‘Benefit infrastrukturnog pomaka’

„EYOF nije među priredbama od najvišeg sportskog značaja. Rezultati i nastupi neće biti tako bitni, ali bit će važno da se olimpizam vrati tamo gdje je davno bio. Sve drugo je manje važno“.

Osvojio dva srebra i ostvario devet pobjeda

Primož Ulaga rođen je 20. jula 1962. godine u Ljubljani. Osim u Sarajevu, nastupio je i na Zimskim olimpijskim igrama u Calgaryju 1988. godine, na kojima je osvojio srebrnu medalju u ekipnom takmičenju na velikoj skakaonici.

Tokom karijere, osvojio je još jedno odličje, srebro na Svjetskom prvenstvu u skijaškim letovima 1998. godine u Oberstrorfu, a u periodu od 1981. i 1988. godine, ostvario je devet pobjeda na takmičenjima Svjetskog kupa, od čega su dvije zabilježene na Planici.

Značajan je, kako tvrdi Ulaga, i infrastrukturni značaj manifestacije.

„U Sarajevo sam posljednji put bio prije možda deset godina i bio sam žalostan kada sam vidio u kakvom su stanju olimpijska borilišta, naročito skakonice na Igmanu. Tužno je da takve stoje toliko godina. Ukoliko je organizacija EYOF-a povukla i infrastrukturni pomak, a sigurno da jeste, onda je to dodatni benefit za Sarajevo“, govori Ulaga.

Danas, toliko nakon najvećeg sportskog događaja koji je neki grad u bivšoj Jugoslaviji ikada organizovao, Ulaga se Sarajeva i ZOI-ja 84. ipak sjeća po dobrom. Bila je to manifestacija koja je bivšu državu predstavila svijetu u najljepšem svjetlu, a ime grada u srcu Jugoslavije pronijela po svim meridijanima planete.

„Dobro se sjećam Sarajeva i euforije koja je vladala uoči i za vrijeme Igara. Cijela zemlja je živjela za  taj događaj i bilo je sjajno biti njenim dijelom, samo što, nažalost, nismo ispunili ono što se od nas očekivalo. Ono što i danas pamtim su mnogobrojna druženja koja smo imali tokom ZOI-ja, kao i sarajevska hrana, koju sam posebno zavolio. Sve je bilo odlično i Sarajevu od srca želim da ubuduće što češće bude domaćim značajnijim sportskim manifestacijama“, kaže Ulaga.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike SPORT
POPULARNO