Mušović: BiH ne smije padati u euforiju zbog jedne pobjede

Bh. stručnjak je sa reprezentacijom Katara bio najbolji na prvenstvu Zaliva 2004. godine u Dohi (EPA)
Bh. stručnjak je sa reprezentacijom Katara bio najbolji na prvenstvu Zaliva 2004. godine u Dohi (EPA)

Nekadašnji selektor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine Džemaludin Mušović (73) živi na relaciji između Sarajeva i Dohe, glavnog grada Katara, države u kojoj je ostavio dubok trag uspjesima u trenerskom radu sa državnom selekcijom i klubovima. Mušović uživa poseban ugled u ovoj azijskoj zemlji, gdje ima sve privilegije kao da je i danas selektor reprezentacije, a taj status mu je zbog odličnih trenerskih rezultata omogućio otac sadašnjeg emira Katara šeika Tamima Al Thanija – Hamad bin Khalifa Al Thani.

Bh. stručnjak je sa reprezentacijom Katara bio najbolji na prvenstvu Zaliva 2004. godine u Dohi, kada su kako on kaže, dvije-tri selekcije bile bolje od Katara, koji je uz malo sreće osvojio prvo mjesto. Isti podvig ponovio je osvojivši zlatnu medalju sa reprezentacijom Katara na Azijskim igrama 2006. Bivši fudbaler Sarajeva i Hajduka Mušović izabran je tri puta za trenera godine u Kataru. Tokom trenerske karijere predvodio je Čelik, kojeg je uveo u Prvu ligu bivše države, te Sarajevo od 1988. do 1990.

Mušović se u intervjuu osvrnuo na igre Hrvatske i Srbije, te favorite Mundijala, šanse selekcije BiH da se prvi put plasira na Evropsko prvenstvo 2020. i dosadašnje rezultate pod vodstvom selektora Roberta Prosinečkog, mogućnost da proslavljeni francuski as Zinedine Zidan bude novi selektor Katara, kao i očekivanja od nastupa bh. timova u evropskim kupovima.

  • Šta radite trenutno i da li ste angažovani u katarskom fudbalu na nekoj funkciji?

– Nije uobičajno da neko bude tri godine selektor Katara u kontinuitetu, niti da mu emir (šef države) dodijeli takvo priznanje do kraja života kao što sam ja nagrađen zbog uspjeha sa reprezentacijom od 2004. do 2007. Da je situacija drugačija, prihvatio bih neki angažman, ali ovako nisam imao finansijskih potreba za time. U Katar sam otišao prvi put raditi avgusta 1990. poslije Svjetskog prvenstva u Italiji, na kojem sam bio član stručnog štaba Jugoslavije. Od 1996. bio sam direktor reprezentacija BiH i kratko vrijeme selektor do početka 1999. kada sam podnio ostavku, nakon čega sam ponovo došao raditi u Kataru. Pozicija savjetnika u Fudbalskom savezu Katara, koja je počasna, za mene je bila nagrada za osvojena dva prva mjesta sa reprezentacijom na međunarodnim takmičenjima.

  • Koje uspomene pamtite iz perioda kada ste bili uspješan trener u Kataru?

– Prije nacionalnog tima, trenirao sam Al Sadd u dva navrata. Moji nekadašnji igrači koji su obavljali važne funkcije u Al Saddu insistirali su da 2000. godine preuzmem mjesto šefa stručnog štaba. Sa ovim klubom bio sam prvak i osvojio Kup Katara. Zanimljivo je da su osim seniora, juniori i kadeti Al Sadda bili najbolji u svojoj konkurenciji. Potom sam radio u Qatar Sports Clubu, sa kojim sam takođe osvojio dvije titule prvaka 2002. i 2003.

Kada sam došao u Katar, poslije Mundijala u Italiji, u sedam od devet prvoligaških klubova, treneri su bili Brazilci, a selektor je takođe bio njihov zemljak Evaristo de Macedo. Radio sam sedam sezona sa prekidima u Qatar Sports Clubu, a kao u to vrijeme ambiciozan trener uveo sam novinu da tim igra u sistemu 3-5-2, za razliku od brazilskih trenera koji su preferirali 4-4-2. To je bila novina za katarski fudbal i brazilski treneri su gledali utakmice QSC, primijetivši novosti koje sam uveo u trenerskom radu. Lijepo je ćuti kada me sretnu ljudi na ulicama Katara i kažu da sam bio najbolji trener u istoriji ove zemlje. Međutim, to je relativna stvar jer ne mogu se porediti uspjesi trenera u različitim periodima njihovog rada.

  • Ima li formule za uspjeh u trenerskom poslu? 

– Trener ne može biti uspješan samo na osnovu igračkog iskustva, pa je najbolja varijanta spoj teorije i prakse. Najuspješniji su stručnjaci koji su se nadogradili poslije igračke karijere i stekli iskustva u trenerskim školama.            

  • Da li ste zadovoljni prikazanim kvalitetom igre u dosadašnjem toku SP-a u Rusiji?

– I ovo SP pokazalo je sve ono što fudbal čini zanimljivim i ono što se stalno ponavlja, a to je neizvjesnost i nepredvidivost rezultata na prvenstvu. Nikada se ne zna ko će biti prvi i drugi, a eliminacija Njemačke u prvom krugu je veliko iznenađenje. Brazil i Argentina su se borili do kraja grupne faze da prođu dalje.

Jedino je upitan VAR (video tehnologija) zbog dužih prekida koji utiču na dinamiku utakmice. VAR pokazuje koliko je sudiji nekada teško pravilno procijeniti situaciju u djeliću sekunde kada treba odlučiti da li je postojao prekršaj za penal ili ne. Nekadašnji predsjednik FIFA Sepp Blatter je bio zagovornik stava da sudija može pogriješiti, no bilo je krupnih grešaka kao da se prizna pogodak kada lopta nije prešla gol-lijiniju i obrnuto, što je doprinijelo uvođenju VAR-a. Nije jednostavno biti siguran u presuđivanju spornih sitaucija i svjedoci smo da sada više sudija posmatra usporeni snimak nekoliko puta, te je sigurno da će eventualne sudijske greške putem VAR-a biti otklonjene.

  • Ko su favoriti za naslov svjetskog prvaka?

– Ono što je dosad viđeno treba uzeti sa određenom rezervom jer neke selekcije možda nisu igrale punom snagom. Moguće je da će Brazil eksplodirati u nokaut-fazi. Belgija je pokazala dobrim igrama u kontinuitetu da se mora na nju računati u borbi za visok plasman, a nikad se ne zna koliko može Engleska. Slijede odlučujuće utakmice koje će još više dati draž Mundijalu, koji je odlično organizovan i posjete su velike na svim stadionima.

  • Može li Hrvatska ponoviti podvig iz 1998. kada je osvojila bronzanu medalju na SP-u Francuskoj?

– Mislim da može. Pobjeda Hrvatske nad Argentinom sa 3:0 je dobra stvar i osvježenje za fudbal. Hrvatska ima puno dobrih igrača poput Modrića, Rakitića, Perišića i Mandžukića, koji igraju u velikim klubovima, a i ostali u redovima ekipe Zlatka Dalića nisu slabiji od njih. Jak su kolektiv i ne zavise samo od inspiracije jednog igrača kao Argentina od Lionela Messija. Ako on ne igra vrhunski, Argentina ne može uraditi ništa značajno. Prisustvovao sam polufinalnoj utakmici SP-a prije 20 godina, u Parizu, u kojoj je Hrvatska vodila 1:0 protiv Francuske, ali je izgubila 1:2. Čini mi se da u Hrvatskoj dobro rade na promociji igrača i trenera koji igraju u vrhunskim klubovima i vode jake inostrane ekipe.

  • Kako ocjenjujete nastup Srbije, koja je eliminisana u grupnoj fazi Mundijala?

– Za razliku od Hrvatske, situacija u Fudbalskom savezu Srbije je konfuzna i smatram da se promjena kapitena odrazila na rezultat (Aleksandar Kolarov zamijenio Branislava Ivanovića). Reprezentacija Srbije nije djelovala jedinstveno poput Hrvatske, koja je bez potresa na SP-u doživjela udaljavanje Nikole Kalinića iz ekipe, pokazavši na taj način homogenost i čvrstinu. Kada nema rezultata, svi problemi izađu na vidjelo. Srbija nema individualni kvalitet kao Hrvatska, no sve zemlje bivše Jugoslavije su talentovane u ekipnim sportovima i koriste iskustva nekadašnje zajedničke škole koja je imala pravilan pristup u formiranju igrača i trenera. U velikim zemljama čudili su se kako mala država poput Jugoslavije ima toliko veliki broj profesionalnih fudbalera koji igraju u Evropi. 

Ne znam šta se dešava u FSS, niti znam ljude koji su na funkcijama, da bih obrazlagao smjenu selektora koja se desila poslije plasmana Srbije na Svjetsko prvenstvo. Nema dvojbe o potencijalu igrača, a vjerujem da Srbija ima bolju infrastrukturu i fudbalske terene nego što je to slučaj sa Hrvatskom i BiH.

  • Jeste li razočarani time što se BiH nije plasirala na najjaču svjetsku fudbalsku smotru?

– Imam običaj reći da sve, pa i fudbalske rezultate, treba sagledati u širem društvenom kontekstu. Ako u drugim oblastima života mnoge stvari ne funkcionišu, može se desiti da u sportu pojedinac iskoči briljantnim rezultatima, no to nije pravilo. Kvalitet domaćeg prvenstva mora biti na većem nivou i treba ga unaprijediti. Osim toga, klubovi nemaju veliku finansijsku moć i morali bi se okrenuti pravljenju igrača što bi dugoročno donijelo dobre rezultate jer smo nadareni za sportove sa loptom. Neophodno je ulagati finansijska sredstva u fudbalske akademije, mada klubovi žele najčešće kraticom ostvariti što bolje rezultate u čemu ponekad nemaju željeni uspjeh. Bolje je organizovati vlastite škole, iz kojih će vremenom iz masovnosti izrasti kvalitetni igrači.

  • Koji su razlozi da se bh. selekcija nije plasirala na drugi uzastopni Mundijal poslije 2014. u Brazilu?

– Nisam pratio detaljno utakmice reprezentacije da bih imao stav o radu Mehmeda Baždarevića i Safeta Sušića kao selektora. Poznajem ih kao igrače i vjerujem da su imali ispravnu fudbalsku filozofiju radeći sa državnim timom. Ne volim previše pričati o radu drugih jer sam i ja bio u istoj poziciji kao selektor, mada se sa strane bolje vide neke stvari. Treneri koji su bili vrhunski igrači tražiće maksimum od igrača jer su i sami imali takav pristup fudbalu. Selektor BiH Robert Prosinečki je igrao u Realu i Barceloni, te je sigurno stekao samo ovom činjenicom dragocjeno iskustvo.

  • Šta mislite o šansama BiH da osvoji prvo mjesto u grupi 3 divizije B Lige nacija, gdje su rivali Sjeverna Irska i Austrija?

– Pravilno je razmišljati da trebamo biti prvi, a tako se trebaju postaviti igrači, stručni štab i Savez, koji će odrediti prvo mjesto kao cilj. Međutim, puno je faktora koji se trebaju poklopiti da se cilj realizuje. Ne možemo ulaziti u takmičenja kao fudbalska velesila da precjenjujemo sebe, ali ne smijemo se ni potcjenjivati. Fudbaleri trebaju pokazati dodatnu želju da pruže maksimum kada igraju za reprezentaciju.

  • Vjerujete li u plasman bh. tima na Euro 2020?    

– Plasman BiH će zavisiti i od protivnika u kvalifikacijama. Svi koji odlučuju u rukovodstvu Saveza i igrači moraju biti jedinstveni u pokušaju ostvarenja cilja, a to je plasman na prvenstvo Evrope. Nedostaje nam realnosti u procjenama pošto se na osnovu jedne utakmice stvara slika o snazi reprezentacije. Skloni smo krajnostima koje nije dobre, a to je da smo euforični nakon jedne pobjede, kao što negiramo kvalitet koji imamo kada izgubimo jednu utakmicu. Istina je negdje na sredini. Nismo najbolji, ali niti najgori. Nekada se može pobijediti bolji protivnik, ali za prolaz na velika takmičenja potrebno je ostvarivati pobjede u kontinuitetu.

  • Koliko je BiH hendikepirana odlascima Vedada Ibiševića, Senada Lulića i Harisa Medunjanina?

– Ne poznajem dovoljno karaktere i ličnosti da bih znao kakav je uticaj ovih igrača na ekipu i kakva je bila njihova saradnja sa drugim fudbalerima i selektorom. Promjene u reprezentaciji mogu biti pozitivne jer mladi igrači će donijeti novu dimenziju u igri, te mogu poboljšati kvalitet selekcije, dok se onima koji su prestali igrati treba zahvaliti na datom doprinosu u proteklom periodu.

  • Kako ocjenjujete dosadašnji učinak BiH, koja je pod vodstvom selektora Prosinečkog zabilježila dvije pobjede nad Bugarskom sa 1:0 i Južnom Korejom 3:1, tri remija protiv SAD-a, Senegala i Crne Gore identičnim rezultatom 0:0 i poraz od Meksika 0:1 u kontrolnim mečevima?

– Prijateljske utakmice nisu pokazatelj, pošto je pitanje kako su im igrači pristupili i u kojem sastavu su odigrane. Za ocjenu rada Prosinečkog poslužiće takmičarske utakmice. Nema razloga sumnjati u Prosinečkog. Osim dobrih poteza koje će uraditi, trebaće mu sreće za uspjeh. Ako radiš ispravno, znaš da će rezultati doći jednog dana. Na osnovu svog trenerskog iskustva, uvidio sam da nekada nema rezultata i kada si sve poduzeo da se ostvare, a potom dođu i ako ništa nisi promijenio u načinu igre.

  • Smatrate li da će Zidane uskoro postati novi selektor Katara, s obzirom na to da se u medijima pominje da je Francuzu ponuđen četverogodišnji ugovor uz zaradu od 50 miliona eura godišnje od Fudbalskog saveza azijske države koja je domaćin SP-a 2022?

– U vrijeme kada sam bio selektor Katara, Pep Guardiola je bio igrač i kapiten Al-Ahija, te je davao primjer pravog profesionalca. Puno velikih igrača prodefilovalo je u katarskoj ligi. Među njima su bili Gabriel Batistuta, nekada član Al Arabija, Fernando Hierro, koji je igrao za Al Rayyan, Raul i Xavi, koji nastupa za Al Sadd, te Claudio Caniggia, čiji sam trener bio u Qatar SC. Mislim da će Katar na mjestu selektora za Mundijal 2022. imati veliko ime, mada ne znam da li će to biti Hierro, Guardiola ili Zidane, koji je bio angažovan na promociji Katara vezanoj za dobijanje organizacije Svjetskog prvenstva. Što se tiče rezultata, lakše je napraviti čudo u rukometu, u kojem je Katar bio finalista SP-a 2015. kao domaćin, nego u fudbalu, gdje je to dosta komplikovanije.

  • Kakve su mogućnosti bh. timova u evropskim kupovima i da li bi uskoro neko od njih mogao izboriti plasman u grupnu fazu takmičenja?

– Oni svake godine ulaze sa velikim ambicijama na evropsku scenu, a od finansijskih sredstava zavisi da li će stvoriti tim koji je sposoban ostvariti seriju dobrih rezultata. Činjenica da je Zrinjski prvak BiH treću godinu zaredom ne znači da neće ispasti od manje poznatog evropskog tima. Malo sam prisutan u bh. fudbalu da bih znao kako se radi u Sarajevu, Željezničaru, Zrinjskom i Širokom Brijegu.

Sigurno je da nije jednostavno doći do grupne faze u Evropi i to je dugotrajan proces, iako se izuzetak može desiti. Recimo, nekada organizaciju kluba ne prati dovoljno darovita generacija igrača ili u drugom slučaju imate kvalitetan tim, a ništa drugo ga ne prati u klupskoj organizaciji.

  • Pratite li nastupe Hajduka, čiji ste igrač bili od 1966. do 1969?

– Pratim iz medija, isto kao i rezultate Sarajeva. Prošle godine posjetio sam Hajduk, koji je prethodno obilježio 50-godišnjicu osvajanja Kupa maršala Tita, a kojoj nisam prisustvovao zbog poslovnih obaveza. To je bio prvi osvojeni trofej Kupa Hajduka, koji je u finalu savladao Sarajevo sa 2:1. Prije toga, dao sam gol za pobjedu nad Željezničarom sa 2:1 na Grbavici u četvrtfinalu. Susreo sam se sa predsjednikom Uprave Hajduka Ivanom Kosom i novinarom Zdravkom Reićem, te prisjetio lijepih trenutaka kada sam igrao za splitsku ekipu. Nažalost, mnogi igrači iz ove generacije Hajduka više nisu među živima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike SPORT
POPULARNO