Veliki novac donosi smrt na sportske terene

Komercijalizacija sporta, gubitak etike i morala, želja za zaradom i nastupima donose i neželjene pojave na nogometnim terenima, a u posljednje vrijeme i smrtne slučajeve, kako u regiji, tako i šire, navode sagovornici Al Jazeere.

Samo u martu preminula su četiri nogometaša. Kapiten italijanske Fiorentine Davide Astori (31) je preminuo od zatajenja srca. Nekoliko dana kasnije, također zbog zastoja srca u snu je preminuo 18-godišnji Thomas Rodriguez igrač francuskog drugoligaša Tours.

U martu, u Norveškoj preminuo je član drugoligaša Kongsvinger Adrian Lillebekk. Imao je 20 godina, a objavljeno je kako je imao „akutnu infekciju koja se proširila na krvotok“.

Češko-bosanska iskustva u radu sa mladima

Nakon nastupa u bh. klubovima, Mirza Rahimić je nastupao i za nekoliko čeških, a sada je koordinator omladinskih selekcija (od sedam do 15 godina) kluba Hradec Kralove.

Ističe kako su nogometaši na udaru raznih pritisaka, već od samih početaka.

„Od samog djetinjstva igrač može biti pod pritiskom ako ima ambicioznog oca, ali takvih slučajeva je malo. Mislim da pravi pritisak u sportu počinje od 15 godine, jer se tada pojavljuju i menadžeri, pozivi za mlade nacionalne selekcije, pa igrač glavi može napraviti psihički pritisak da li će to sve uspjeti savladati“, navodi on.

Ističe kako se kod mlađih kategorija prate rad srca i krvni pritisak, što je za taj uzrast dovoljno i to trebaju biti glavne tačke kontrole.

„Kako taj igrač napreduje, kako je stariji i kako igra u jačem klubu, taj pregled mora biti mnogo bolji i detaljniji obzirom da je i nivo treniranja i igre zahtjevniji“, dodaje.

Na pitanje da uporedi uvjete rada sa mlađim kategorijama u BiH i Češkoj, gdje se nalazi 15 godina, kaže kako je velika razlika zbog većeg broja treninga, broja trenera, kvalitete terena…

„U zadnje vrijeme se u trening proces uključuju i specijalisti za atletiku, specijalisti za snagu. Što se tiče pažnje na zdravlje, u smislu povreda ili istegnutih mišića, tu su fizioterapeuti koji uz par vježbi riješe problem. Mnogo se pažnje posvećuje ishrani kao prevenciji, većoj snazi i boljoj koncentraciji. Pošto igrači troše puno energije, negdje to moraju da dobiju nazad, a to je svakodnevna ishrana sedam puta dnevno.“

Posljednji od ova četiri slučaja snažno je potresao balkanski nogomet. U Slavonskom Brodu, tokom utakmice treće hrvatske lige (3. HNL istok), tokom utakmice Marsonije i Slavonije preminuo je Marsonijin igrač Bruno Boban (25). Nakon udarca loptom u prsa samo se srušio na teren i bez obzira na brzu reakciju prisutnih nije mu bilo spasa.

Bez cenzure

Ovo su nedavni primjeri, a proteklih godina je bilo mnogo ovakvih tragedija. Zlatan Nalić, jedini bh. trener koji ima titulu evropskog nogometnog prvaka (U21 sa Švedskom), za Al Jazeeru ističe kako je nogomet biznis, a sve što postaje biznis „gubi često na etici i moralu“.

„Na žalost, komercijalizacija sporta uopšte i povećana potreba ljudi za parama i boljim životom dovode do neželjenih pojava gdje sve gubi na vrednovanju i normama u svim strukturama, ne samo u fudbalu. Ljudi umiru od stresa i pritiska i na drugim poslovima, ali fudbal je javan i zato uzima mnogo publiciteta“, govori on za naš portal, te dodaje kako je ovaj sport specifičan jer se povezuje sa generalno zdravim osobama, pa tako ove tragedije dobijaju veći publicitet.

„Jedan od najvećih razloga ovog publiciteta je taj što se sve dešava u direktnom prijenosu, bez cenzure pred kamerama. Ne smijemo zaboraviti da upravo fudbaleri igraju često 90 minuta i više na pragu maksimalne srčane frekvencije“, navodi ovaj stručnjak koji je u više navrata bio kandidat za selektora seniorske reprezentacije BiH.

Nalić ima velikog iskustva u radu sa raznim uzrastima nogometaša, od 2006. je radio u devet reprezentacija i za 32 kluba, a vlasnik je i autorskih prava za trenažnu metodu „Training Design/trening dizajn“ koja je potpuno zasnovana na empiričkim podacima.

„Činjenica: Igrači igraju sa povredama, prehladama, gnojnim anginama i virozama zato što su utakmice bitne, a konkurencija ogromna! Jedan izostanak u nezgodnom trenutku može igrača da košta mjesta u timu. Zato često igrači igraju na svoju odgovornost, često i kriju ozbiljnost situacije i predoče lažno stanje trenutačnog opšteg zdravlja kako bi nastupali“, navodi on.

Raste pritisak svake godine

Vlatko Glavaš, nekadašnji kapiten reprezentacije BiH i bivši član stručnog štaba nacionalnog bh. tima, za Al Jazeeru kaže kako iz godine u godinu raste pritisak na igrače, naročito u vrhunskim ekipama i takmičenjima gdje su stotine miliona eura u igri.

„Igrači, da bi bili na tom nivou, pokušavaju i više od svojih mogućnosti da daju. Iako su velike kontrole dopinga, opet se dešavaju stvari koje, nažalost, dovedu do tragičnih slučajeva i depresivnog stanja“, navodi nekadašnji igrač njemačke Fortune iz Dizeldorfa, bugojanske Iskre, Osijeka…

U Njemačkoj, gdje je 10 godina igrao na profesionalnom nivou u Bundesligi, kaže kako se ništa nije moglo previdjeti zbog mnogih testiranja.

„U našim ligama, a ovaj slučaj u Hrvatskoj je sigurno, to je prepušteno samo rutinskim pregledima i nevelikim testiranjima, pogotovu bez kardioloških pregleda. Nažalost, kad se desi tragedija, onda bude kasno. To se dešava učestalo i mora se poduzeti puno pažnje tome, pogotovo kod djece koja kreću u sport“, navodi naš sagovornik, te dodaje.

„Odmah u početku se moraju otkriti te stvari da bi se moglo već djeci reći: ‘Ti možeš, ti ne možeš’. Mislim da bi bilo puno manje smrtnosti, pogotovo na nogometnim igralištima.“

Uloga nauke u prevenciji

Nalić ističe ulogu nauke čiji napredak smanjuje opasnost od iznenadnih smrtnih slučajeva u sportu.

„Fiziologija je nauka i svi klubovi danas zapošljavaju fiziologe koji imaju uvid u opterećenje igrača putem GPS prijenosnika (u toku treninga ili utakmice). Prošlo je vrijeme kada se radilo i opterećivalo ‘napamet’ po sistemu što više to bolje. Danas se opterećenja mjere i doziraju prema individualnim parametrima igrača, a zona djelovanja fiziologa je proširena i na takozvane brze nalaze kada igrači prije treninga ostavljaju urin i ponekad brzu sedimentaciju prije treninga“, govori on i dodaje:

„I ono što je danas u stvari najbitnije – oporavak. Uloga nas UEFA pro trenera je da imamo globalnu kompetenciju, osim svoga fudbalskog posla, upravo i izabrati dobar tim fiziologa koji se mogu 24 sata posvetiti upravo ovim gore navedenim momentima.“

On ističe kako se tragedije dešavaju i kod amatera i kod profesionalaca (primjer igrača Fiorentine Astorija), te kako je to pokazatelj kako se dovoljno ne radi na problemima srca. Glavaš kaže kako ima dosta do svih faktora u klubu.

„Ponekad igrači ne žele da pauziraju, treneri žele da se pokusa medicinskim sredstvima osposobiti igrač, predsjednik samo želi rezultat jer daje svoje pare… Na kraju desi se neželjeno. Najveći uzrok ovog svega je novac. Naravno, potrebne su velike kontrole koje igrači moraju imati jer i Mercedes ima motor pa ponekad stane jer nismo promijenili nešto što bi bilo dobro da nestane“, dodaje Glavaš.

Pitanje manipulacije nalaza

Što niža liga manji su ekonomski izdaci za ljekarsko liječenje i zdravstvenu preventivu igrača, slaže se i Nalić.

„Na višem nivou se rade detaljniji i češći ljekarski pregledi, tako da su slučajevi iznenadne smrti fudbalera rjeđi na internacionalnom nivou. Djelimično zato što su igrači, dok nisu dospjeli tamo, već prošli veliki broj pregleda, a i zato što imaju kontinuitet da budu izloženi visokim fizičkim naporima. Ljekarski pregledi su onoliko tačni koliko je doktor specijalizovan, rezultati moraju biti kristalno jasni i najmanji eventualni problem se mora signalizirati i razmotriti“, navodi on.

Naš sagovornik ističe kako su iznenadne smrti sportista najčešće zbog prikrivenih srčanih mane koje su i često nasljedne i teško uočljive.

„Međutim, mnogo bezazleniji zdravstveni problemi kod sportista mogu da prouzrokuju velike probleme. Respekt prema ‘manjim’ zdravstvenim problemima igrača je upravo iz tog razloga radikalno povećan tako da se igračima često ne dozvoljava trening sa povećanom sedimentacijom ili virozom u tijelu koja prilikom  visokih napora zaobilazi odbrambeni mehanizam organizma i naliježe na organe u tijelu i time prouzrokuje velike probleme koji mogu biti smrtonosni kao recimo zapaljenje srčane maramice koja se može zadobiti od najbezopasnije viroze.“

Ovan nogometni strateg kaže kako se mnogo može uraditi preventivom, čestim ljekarskim nadzorom, stručnim radom…

„Ovdje je tema bila iznenadna smrt fudbalera, međutim mišljenja sam da mnogo vise sportista oboli psihički zbog pritiska pod kojim rade, izloženosti javnosti, sa time što su dio komercijalne mašine gdje jednostavnu nemaju pravo na pogrešku jer su ‘roba’ koju vlasnici žele iskoristiti i preprodati. Zato danas svaka ekipa koja ima uslove zapošljava osim kardiologa, ortopeda, sve više i psihologe“, ističe Nalić.

„Ne želim ni da pomislim da postoji manipulacija nalaza kako bi se zdravstveno stanje sportista prikrilo jer to bi zaista bio veliki poraz za čovječanstvo.“

Izvor: Al Jazeera