SP: ‘Vatrene’ čuvaju hrvatski policajci

Policijsko osiguranje se uvodi kao novi sigurnosni aspekt, kako u zemlji tako i inozemstvu, navode iz HNS-a (AFP)
Policijsko osiguranje se uvodi kao novi sigurnosni aspekt, kako u zemlji tako i inozemstvu, navode iz HNS-a (AFP)

Hrvatski nogometni reprezentativci imat će pojačano osiguranje na Svjetskom prvenstvu, koje će se održati u Brazilu od 12. juna do 13. jula ove godine.

Osim domaćina, za njihovu sigurnost brinut će se i policajci iz Hrvatske, naglasio je za Anadoliju Zoran Cvrk, oficir za sigurnost u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS).

“Svaka zemlja učesnica SP-a od strane domaćina imat će osiguranje na visokoj razini, u što ne sumnjamo ni mi iz Hrvatske. Ipak, kako bismo sigurnost podigli na dodatni nivo, uputili smo zamolbu MUP-u Hrvatske da osigurava našu reprezentaciju, od kretanja igrača i delegacije HNS-a, do boravka u kampu koji nisu zatvorenog, već hotelskog tipa, pa i tokom boravka u transfernim hotelima.

Hrvatski igrači boravit će među velikim brojem ljudi, pa samo želimo dodatno ojačati sigurnost i uvesti reda, ne zato što ne vjerujemo domaćinima, nego zato što želimo unaprijediti sigurnost oko našeg nacionalnog tima”, rekao je Cvrk.

Pojasnio je kako će i nakon SP-a na domaćim i gostujućim utakmicama, ali i za vrijeme priprema reprezentacije, iz HNS-a insistirati na dodatnom osiguranju hrvatske policije.

“Ne uvodimo dodatni red samo radi Brazila, nego kao novi sigurnosni aspekt, kako u zemlji tako i inozemstvu. Našu državu zamolili smo da nam pomogne u tome, te smo krenuli u realizaciju projekta za Svjetsko prvenstvo. I država tu ima puno posla, počevši od potpisivanja bilateralnog sporazuma, pa do pitanja nošenja oružja naše policije u Brazil i tako dalje”, kazao je Cvrk. 

Nije mogao odgovoriti na pitanje koliko će naoružanih hrvatskih policajaca brinuti za sigurnost reprezentativaca svoje zemlje u Brazilu, dodavši “kako je to stvar struke i procjene policije, odnosno MUP-a”.

“Ne mislimo da bi trebali imati osiguranje kao Engleska ili Njemačka. No, pošto mi, kao i Bosna i Hercegovina, imamo izuzetnu vrijednost u igračkom kadru, odlučili smo svojim igračima pružiti dodatnu sigurnost i mir kako bi imali što bolju pripremu za utakmice, te na koncu tako ostvarili što bolji rezultat u Brazilu”, kaže Cvrk.

Dobra saradnja

Cvrk je naglasio dobru saradnju saveza u regiji prilikom odigravanja utakmica tzv. “visokog rizika”, kao što je bio slučaj u kvalifikacijama za SP kada su se u Zagrebu i Beogradu sastale Hrvatska i Srbija, balkanske zemlje koje su prije nepune dvije decenije bile u ratu.

“Sarađivali smo na korektan način, obostrano zadovoljstvo i u zajedničkom interesu, tako da niti jedan od naših gostiju nije bio ugrožen u Hrvatskoj, kao ni mi u Beogradu. I sama zabrana dolaska gostujućih navijača puno nam je olakšala posao, kako nama tako i kolegama iz Srbije”, smatra Cvrk, istakavši da je puno teže bilo osigurati duel Hrvatske i Srbije u kvalifikacijama za EURO 2000, odigran 9. oktobra 1999. godine u Zagrebu, dok još nisu “utihnuli” svi sukobi na zapadnom Balkanu.

“Opomena da nam ne trebaju gostujući navijači na utakmicama reprezentacija u regiji, koje su bile u direktnom ratu tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, jeste i utakmica tadašnje Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odigrana 2005. godine u Beogradu, kada je bilo mnogo problema na i oko stadiona.”

Ipak, Cvrk smatra da se sa sigurnosnog aspekta može igrati eventualna regionalna liga, odnosno da su policije zemalja u regiji sposobne osigurati utakmice klubova iz država nastalih raspadom bivše SFR Jugoslavije.

“Regionalna liga bila bi puno kvalitetnija nego sadašnja nacionalna prvenstva, ali i mnogo skuplja. Sam budžet za sigurnost bio bi milijunski. Teško da bi to pojedini klubovi, pa i lokalne zajednice, mogli, odnosno željeli podnijeti”, mišljenja je Cvrk.

Loša infrastruktura

I loša infrastruktura stadiona u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori ne ide u prilog formiranju regionalne lige, kazao je jedan od najstručnijih ljudi za sigurnost na stadionima u jugoistočnoj Evropi. 

Crvk je pojasnio: “Naši stadionu nisu moderni, stari su po najmanje 30 godina. Nisu rekonstruirani na odgovarajući način, većina ih nema videosigurnosni nadzor, elektronske brojače ulaznica, pristojne toalete, kafiće te zabavni sadržaj na stadionima… Sve to postoji na stadionima u Europi, pa je i sigurnost tamo na najvišem nivou. Dakle, formiranje regionalne lige može se postići uz velika ulaganja novca u infrastrukturu, ali i osiguranje utakmica, gdje vam treba i po nekoliko tisuća policajaca i zaštitara, ili uz jeftiniju varijantu – zabranom dolaska gostujućih navijača na mečeve.”

Cvrk kaže i da se Hrvatska dva puta kandidirala za organizaciju EURO-a, isključivo da bi dobila nove modrene stadione.

“Ma šta ko pričao, mi smo željeli EURO zbog poboljšanja infrastrukture. Polagali smo veliku nadu da bismo na taj način izgradili nekoliko kvalitetnih stadiona za potrebe u budućnosti. Nismo uspijevali u kampanjama, te se nadamo da će barem jedan hrvatski grad dobiti domaćinstvo za EURO 2020. Otud i toliko svađa gdje bi se igrao EURO 2020, u Splitu ili Zagrebu”, zaključio je Cvrk.

Oficir HNS-a kaže da je “do sada imao samo pozitivna iskustva u saradnji sa kolegama iz bosanskohercegovačkog saveza”.

“Imamo odličnu suradnju i drago mi je što će i Bosna i Hercegovina biti jedna od učesnica predstojećeg SP-a. Našim prijateljima iz Bosne želim puno sreće, sa željom da naprave što bolji rezultat u Brazilu”, rekao je Cvrk.

Izvor: Agencije
 


Povezane

Komisija za žalbe svjetske kuće nogometa odbila žalbu Josipa Šimunića, čime je okončana i njegova reprezentativna karijera.

19 Mar 2014
Više iz rubrike SPORT
POPULARNO