Eurobasket – put od Švicarske do Slovenije

Piše: Mladen Obrenović

Stariji godinu dana od prvih Olimpijskih igara na kojima se zaigrala košarka, a prvi su koševi postignuti u Berlinu 1936. godine, i čak 15 godina od svjetskih smotri najboljih košarkaša, Eurobasket će u rujnu u Sloveniji doživjeti 38. izdanje. U prethodnih 37, počevši od Švicarske davne 1935. godine, pa sve do Litve prije dvije godine, postojale su brojne ere, prije svih sovjetska i jugoslavenska, no godine nakon raspada dviju velikih federacija na sceni su neki novi akteri.

Počeci košarke na europskim prostorima bili su doista romantični. Originalni američki izum, za koji je zaslužan sveučilišni profesor James Naismith, a sve kako bi održao kondiciju svojih studenata, dugo je tražio put do Europe.

Iako predstavljana dva puta na olimpijskim igrama – 1904. i 20 godina kasnije – tek je 1932. godine, zaslugom sedam europskih država i Argentine, osnovana Međunarodna košarkaška asocijacija, ubrzo nazvana FIBA. Četiri godine kasnije i košarka je postala olimpijski sport. No za te Igre moralo se dogoditi i jedno kontinentalno prvenstvo, odnosno kontrolni turnir, koji je zabilježen kao prvi Eurobasket i kojem je 1935. godine domaćin bila Švicarska.

Košarka je tada bila u povojima, o čemu svjedoče i rezultati utakmica, pa i pobjeda Latvije nad Španjolskom u finalu – 24:18. Latvijci su ponosni na tim koji je osvojio premijerni Eurobasket, a prošle godine su snimili i film Dream Team 1935, koji je nešto slično popularnom srpskom filmu o prvoj jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji Montevideo, Bog te video.

U ‘minusu’ 101 poen

Pobjedniku prvog Eurobasketa pripala je čast biti domaćinom idućeg turnira, a za to je prvenstvo zanimljivo kako je na njemu nastupila i jedna neeuropska reprezentacija – Egipat. Kasnije će Egipat postati i europski prvak u košarci, a 1937. godine “wild card” za Egipćane FIBA je objasnila činjenicom da na svom kontinentu nisu imali niti jednog rivala.

Te je davne godine slavila Litva, onda i na trećem Eurobasketu, na svom terenu, potvrdila titulu najbolje na europskom kontinentu. Osam reprezentacija igralo je u jednoj skupini, sastao se svatko sa svakim, a domaćini su ostali neporaženi. Zanimljivost s tog prvenstva ostat će premijerni nastup Finske, koja je sve duele gubila rekordnom razlikom, a od svojih baltičkih susjeda gubila je i sa 100 koševa razlike (od Latvije 108:7, od Estonije 91:1, od Litve 112:9).

Nova titula, doduše malo manje uvjerljivo, ali opet vrlo sigurno, stigla je dvije godine kasnije u Rimu. Iako se reprezentaciji koja je zagospodarila Europom i svijetom predviđala sjajna budućnost, razvoj povijesnih događaja i raspad Jugoslavije u tome ih je spriječio.

Kad je nestalo SSSR-a i Jugoslavije, na njihovo su mjesto pokušale, više ili manje uspješno, doći njihove nasljednice, no priliku su čekale i neke druge košarkaške reprezentacije, pa je na Eurobasketu u Njemačkoj titula, prvi i jedini put, pripala ujedinjenoj reprezentaciji zemlje domaćina. Rusija je zlato izgubila za “pola” koša, a Hrvatska je uvjerljivo osvojila broncu. Najbolji strijelac tog Eurobasketa bio je bh. reprezentativac Sabahudin – Dino Bilalović.

Međunarodne sankcije spriječile su Saveznu Republiku Jugoslaviju, nasljednicu velike zajedničke države, koju su činile Srbija i Crna Gora, da nastupa na svim sportskim natjecanjima u vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Vratili su se u Ateni 1995. godine i odmah, pobijedivši u finalu Litvu, osvojili zlato. Hrvatska je ponovno bila treća i nakon tog natjecanja više se nije vratila niti na jedno postolje – europsko, svjetsko ili olimpijsko.

SR Jugoslavija je ponovila isti uspjeh i u Španjolskoj dvije godine kasnije, samo što je sada druga bila Italija, a treća Rusija.

Litva poslije 64 godine

Italija se popela stepenicu više u Francuskoj 1999. godine, uzvrativši Srbima i Crnogorcima u polufinalu, nakon čega su svladali i Španjolsku u borbi za zlato. SR Jugoslavija je završila na trećem mjestu.

Na Eurobasketu u Turskoj 2011. godine domaća ekipa stigla je do finala, ali im se tamo ispriječila jugoslavenska reprezentacija. Treća je bila Španjolska.

U SR Jugoslaviji uskoro počinje smjena generacija i niz loših rezultata, a kasnije se i zemlja razdvaja na Srbiju i Crnu Goru. U međuvremenu Litva u Švedskoj dolazi do prve europske titule nakon osamostaljenja i 64 godine čekanja, potom Grčka u Beogradu ponavlja rezultat iz slavnih dana Galisa i Yannakisa, a onda i Rusija stiže do prve i jedine titule od raspada SSSR-a, pobijedivši u Madridu domaću ekipu.

Primat sovjetske i jugo-škole košarke

No, Španjolska, koja je često bila nadomak finala ili u borbi za zlato, na dva je iduća europska natjecanja sve nadoknadila uvjerljivo osvojivši Eurobasket i u Poljskoj 2009. godine, a prije dvije godine i u Litvi.

Osim uspjeha Srba, potpomognutih Crnogorcima, te dvije bronce Hrvatske ostvarenih ‘90-ih, ostale reprezentacije s prostora nekadašnje Jugoslavije nisu ostvarile zapažen(ij)e rezultate. Tek je Slovenija prije četiri godine ušla u polufinale, ali ostala bez medalje za “pola” koša. Isti uspjeh ponovila je na posljednjem Eurobasketu i Makedonija, no i bez medalje povijesni uspjeh proslavljen je u Skoplju kao osvajanje zlata.

Na kraju zanimljiv je podatak da je sovjetska škola košarke, računajući pritom i zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka, na 37 Eurobasketa osvojila 21 zlato (SSSR 14, Litva tri te po jedno Latvija, Čehoslovačka, Mađarska i Rusija), dok je jugoslavenska škola košarke osvojila osam zlata (Jugoslavija pet, te Srbija, uz pomoć Crne Gore, još tri najsjajnije medalje). Ostalima su pripale košarkaške “mrvice”.

Izvor: Al Jazeera