Slaba potražnja i visoke zalihe zakočile evropski uvoz LNG-a u 2024.

Svjetska trgovina ukapljenim plinom blago je porasla i u 2024. godini, uz oštar pad evropskog uvoza zbog visokih zaliha i slabe potražnje, pokazao je izvještaj Međunarodnog udruženja za plin (IGU).

Globalna trgovina LNG‑om porasla je prošle godine za 2,4 posto, tek neznatno snažnije nego u 2023. godine, dosegnuvši 411,24 miliona tona, navodi IGU u izvještaju.

SAD je zadržao poziciju najvećeg izvoznika s isporučenih 88,4 miliona tona ukapljenog plina. Na drugom je mjestu Australija s 81 milion tona, na trećem Katar sa 77 miliona tona, a na četvrtom Rusija s 33,5 miliona tona isporučenog LNG-a, prenosi Hina.

Najveći uvoznik bila je i lani Kina s kupljenih 78,6 miliona tona ukapljenog plina. Na drugom je mjestu Japan sa 67,7 miliona tona LNG-a.

Evropski uvoz LNG‑a drastično je pak smanjen, za oko 17 posto, na 100 miliona tona, zbog visoke razine zaliha na početku godine, slabašne potražnje i stabilnih isporuka plina cjevovodima, navode autori izvještaja. U 2023. bio je stagnirao.

Najviše pao britanski uvoz

Najviše je lani pao britanski uvoz – za 6,48 miliona tona, a slijede Francuska i Španija koje su nabavile za 3,75 miliona tona odnosno za 3,49 miliona tona manje plina nego u 2023.

U 2024. godini broj brodova za prijevoz LNG-a uvećan je za 7,5 posto – na ukupno 742 plovila, izračunalo je udruženje.

U 2023. bio je porastao za pet posto.

Do 2031. godine bit će izgrađeno još 337 brodova, procjenjuju.

IGU je međunarodna organizacija osnovana 1931. u Švicarskoj. Okuplja više od 130 članova iz preko 70 zemalja, uključujući i Hrvatsku stručnu udrugu za plin, te predstavlja više od 90 posto globalnog tržišta plina, uključujući nabavu, prijevoz, distribuciju i potrošnju.