Analiza: Hrana neopravdano skupa posebno na Balkanu

Cijene hrane neopravdano rastu u Evropskoj uniji, a posebno na Balkanu, uprkos valu bojkota super-marketa, pa je tako bugarsko ministarstvo poljoprivrede odlučilo osnovati lanac prodavnica na malo “Trgovine za narod”, koje će imati maksimalnu maržu od deset posto i prodavati mahom bugarske proizvode.

Bugarska vlada je osigurala oko pet miliona eura početnog kapitala za oko 1.500 “Trgovina za narod” koje će mahom biti otvorene u najsiromašnijim i poljoprivrednim oblastima, prenoi Beta.

Tamo, objasnio je bugarski ministar poljoprivrede Georgi Tahov, inflacija najteže pogađa stanovništvo koje sve manje novca može trošiti na hranu.

Cilj je i da se prvenstveno domaća hrana i poljoprivredni proizvodi što direktnije, bez krupnih posrednika, dostavljaju potrošačima.

U kupovinu u drugu zemlju

Mediji u EU-u i na Balkanu su prenijeli ocjene udruženja potrošača i proizvođača da rast cijena hrane osjetno umanjuje plate i prihode građana ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

Opšti zaključak udruženja potrošača i proizvođača u EU-u je da cijene hrane rastu, poljoprivrednici dobijaju sve manje novca za svoje proizvode, a profit sve više ide u blagajne velikih prerađivača i lanaca samoposluga.

I u samoj Evropskoj uniji je slično. Recimo građani Belgije – gdje su cijene hrane u posljednjih nekoliko godine jako porasle – u pograničnim područjima skoro sve potrepštine i hranu nabavljaju u Francuskoj i Njemačkoj.

Na Balkanu svi dobro znaju da su mnogi proizvodi u susjednim zemljama jeftiniji, a hrana i mnogo šta su ne samo za građane Srbije, već i Slovenije i naročito Hrvatske po cijenama osjetno pristupačniji u Trstu i okolini, gdje su samoposluge svakodnevno pune slovenskih i hrvatskih kupaca.

Francuska vlada je nedavno sazvala direktore nekoliko najkrupnijih mreža prodavnica hrane u Francuskoj i Njemačkoj i zahtijevala objašnjenje za ozbiljne nalaze da su se na tajnom sastanku u jednom gradu u Njemačkoj dogovorili o zakonom strogo zabranjenom kartelu cijena za prehrambene proizvode.

Dogovori o podizanju cijena

Predstavnici njemačkih poljoprivrednika i neki zastupnici u Evropskom parlamentu su na portalu Project Syndicate objavili podatak da samo četiri velika lanca prodavnica na malo u Njemačkoj kontroliše 85 posto tržišta hrane.

“Jako velika koncentracija je”, kako je predočeno, i u sektoru prerađivača poljoprivrednih proizvoda.

Njemačka Komisija za monopole je krajem prošle godine upozorila da “velika tržišna koncentracija ozbiljno pogađa i proizvođače i potrošače hrane”.

I srbijanska vlada je prošle jeseni saopćila da sprema ozbiljne kazne za nekoliko lanaca prodavnica hrane zbog ozbiljne sumnje da su se dogovorili o podizanju cijena hrane i održavanju neopravdano visokih marži.

Ali od tada nema vijesti da li su nadležno ministarstvo i inspekcije nešto i preduzeli, iako su sami građani u nekoliko navrata bojkotovali velike lance samoposluga.

Predstavnici poljoprivrednih udruženja u EU-u i zastupnici Evropskog parlamenta su u saopćenju stavili do znanja da “ako Evropa želi da ubuduće hrani sama sebe, mora poljoprivredu učiniti ekonomski i ekološki održivom…, i to ne subvencijama, već uspostavljanjem poštenih tržišnih uslova i čvrsto održivih standarda”.

Oni ukazuju da jedan od koraka treba da bude i ono što je preduzela njemačka vlada, a to je da se ugovori o nabavci i prodaji hrane prave trojno, neposredno između poljoprivrednika, prerađivača i lanaca prodaje, “da se tačno zna kakve su tržišne i za potrošače opravdane marže”.