Mnogi su sad pod pritiskom zbog obustave američko‑kineskih carina

Zbog novog kinesko‑američkog dogovora o privremenom obustavljanju visokih međusobnih carina, drugi industrijski centri poput Meksika i Vijetnama pod pritiskom su sklapanja vlastitih povoljnijih dogovora sa SAD-om, kako bi ostali ulagački privlačni za multinacionalne kompanije.

U novim okolnostima koje je stvorila promjenjiva carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, zemlje svoju uspješnost ne mjere prema uslovima vlastitih trgovinskih dogovora sa SAD-om, već prema tome kako im dogovor izgleda u odnosu na trgovinske uslove koje su postigle konkurentske zemlje.

Tokom proteklih pet sedmica mnoge zemlje koje se suočavaju sa značajnim nametima prema Trumpovom trenutno obustavljenom planu uvođenja globalnih “recipročnih” carina, najavljenom 2. aprila, tješile su se činjenicom da su im nametnute carine niže od onih koje SAD naplaćuje na uvoz iz Kine.

‘Recipročne’ carine

Američke carine na robu proizvedenu u Kini poskočile su tako od marta do maja sa 20 na 145 posto. S druge strane, 2. aprila SAD je najavio da će naplaćivati “recipročne” carine od 46 posto na uvoz iz Vijetnama, 36 posto na uvoz iz Tajlanda, te 24 posto na uvoz iz Malezije. Navedene recipročne carine američki predsjednik dva dana kasnije obustavio je na 90 dana, tokom kojih se na robu iz Vijetnama, Tajlanda i Malezije naplaćuje namet od 10 posto.

S obzirom na tu komparativnu prednost, industrijska središta očekivala su da će multinacionalne kompanije još veći dio poslovanja preseliti u njihove zemlje, kako bi smanjile zavisnost o Kini, te tako ojačati dugotrajni trend strategije kompanija koje su ulaganja u Kinu diverzificirale ulaganjem u još jednu ekonomiju u razvoju.

Nakon što su Kina i SAD na pregovorima koji su prošli vikend održani u Ženevi dogovorile privremenu obustavu vrlo visokih carina, vrativši američke namete na robu proizvedenu u Kini na 30 posto, situacija je ponovno neizvjesna.

Odgađanje selidbe iz Kine

Američke carine na uvoz iz Kine još uvijek su više od 10-postotnih nameta koje plaćaju konkurentske industrijske zemlje tokom 90 dana obustave Trumpovih “recipročnih” carina, ali neki stručnjaci tvrde da bi kinesko‑američki dogovor mogao usporiti nastojanja multinacionalnih kompanija da presele još veći dio opskrbnih lanaca izvan Kine.

“Pravila igre i dalje su neizvjesna”, izjavio je Diego Marroquin Bitar, stručnjak za sjevernoameričku trgovinu, dodavši da će prema njegovom mišljenju kompanije odgoditi ulaganja najviše što mogu.

Već u svom prvom mandatu Trump je nastojao carinama na kineski uvoz prisiliti kompanije da proizvodnju vrate u SAD.

Alternativa Kini

Značajan povratak proizvodnje na američko tlo nije se dogodio, ali tokom proteklih deset godina kompanije poput Applea ipak su tražile alternativu Kini, usmjerivši se na zemlje koje nude relativno niske troškove rada te niže carine.

Od te strategije najviše koristi imale su zemlje jugoistočne Azije i Meksiko, ali ako se obustava kinesko‑američkih carina produži, komparativna prednost tih zemalja mogla bi se istopiti.

Vijetnam, Tajland i Malezija trenutno pregovaraju sa SAD‑om o vlastitim carinskim dogovorima. Meksiko, koji je izbjegao recipročne carine, također nastoji smanjiti zasebne carine na određene proizvode, poput automobila.

Povoljniji dogovori

Zatopljenje u američko‑kineskim trgovinskim odnosima znači da bi kompanije koje su razmatrale ubrzano premještanje proizvodnje iz Kine mogle od toga odustati, izjavio je Wu Xinbo, direktor Centra za američke studije na šangajskom Univerzitetu Fudan.

“Zadržat će trenutnu situaciju, Kina će im i dalje biti glavno operativno središte, u susjednim zemljama po potrebi će organizovati dio poslovanja, ali veliku većinu poslovanja i dalje će obavljati u Kini”, izjavio je Wu.

Neizvjesnost Trumpovog donošenja politika “vrlo je mučna za kompanije” koje pokušavaju odlučiti hoće li se i u kojoj mjeri odvojiti od Kine, izjavio je Sun Chenghao, istraživač iz Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju pri Univerzitetu Tsinghua.

“Trenutno smirivanje napetosti ne znači da se američke kompanije usuđuju odvažno baviti poslovnim aktivnostima u Kini”, rekao je Sun, naglasivši da “svi još iščekuju mogućnost ponovnog uvođenja carina”.

Zbližavanje Washingtona i Pekinga

Neočekivano zbližavanje Washingtona i Pekinga povećalo je pritisak na druge zemlje u razvoju da i one postignu povoljnije dogovore. Osobito se to odnosi na Vijetnam, koji je tokom Trumpovog prvog mandata privukao i kineske proizvođače nakon što je američki predsjednik tada povisio carine na kineski uvoz.

“Uspije li Vijetnam postići povoljniji dogovor nego Kina, što je vrlo vjerovatno nakon posljednjih događaja, pozicionirat će se kao privlačna alternativa Kini u regionalnim investicijskim strategijama”, izjavio je Leif Schneider, čelnik međunarodnog pravnog ureda Luther iz Vijetnama.

“Time je rezultirao i ‘Prvi carinski rat’ koji je pokrenuo prvi Trumpov kabinet”, dodao je.

Zbog trgovinskih napetosti i neizvjesnosti, kompanije su već smanjile najave o ulaganjima u Vijetnamu, koje su u aprilu iznosile 2,84 milijarde dolara, potonuvši za 30 posto u odnosu na mart, odnosno za osam posto u odnosu na prošlogodišnji april.

Komparativna prednost Meksika

U Meksiku je predsjednica Claudia Sheinbaum više puta naglašavala komparativnu prednost Meksika kad je riječ o američkim carinama. Prema američko‑meksičko‑kanadskom trgovinskom sporazumu (USMCA), većina robe koja se uvozi u SAD ne podliježe naplati carina, iako je Trump uveo pozamašne namete na čelik, aluminij, vozila i automobilske dijelove.

Čak i kad bi kinesko‑američki dogovor ostao na snazi duže vrijeme, multinacionalne kompanije i dalje će izbjegavati potpunu zavisnost o kineskoj proizvodnji, od čega bi Meksiko mogao imati koristi, izjavio je Jorge Guajardo, bivši meksički ambasador u Kini i konsultant za međunarodnu trgovinu.

“Kompanije poput Walmarta, Targeta, Home Depota i drugih važnih uvoznika koje su upravo prošle kroz pet paklenih sedmica cijene ovaj predah, ali traže drugi izvor opskrbe”, smatra Guajardo.