Zbog Trumpovih carina pale i cijene nafte – za 10 posto

Cijena barela na londonskom tržištu ‘potonula’ je 10,9 posto – na 65,58 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10,6 posto – na 61,99 dolara.

Oštar pad cijena uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio drastične carine gotovo cijelom svijetu (Getty Images - Illustration)

Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice potonule više od 10 posto jer bi trgovinski rat mogao izazvati recesiju u svjetskoj ekonomiji i jer je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) najavila povećanje proizvodnje.

Cijena barela na londonskom tržištu potonula je 10,9 posto – na 65,58 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10,6 posto – na 61,99 dolara, javlja Hina.

Nastavite čitati

list of 4 itemsend of list

To je najveći sedmični pad cijena u godinu i pol dana, a u jednom su trenutku u petak zaronile na najniže vrijednosti u četiri godine – u Londonu na 64,03, a u SAD-u na 60,45 dolara.

Oštar pad cijena uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio drastične carine – 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.

Potom je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, tačno koliko je Trump odredio recipročne carine na uvoz kineske robe, čime Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.

Strah od recesije

Eskalacija carinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta svjetske ekonomije, pa i recesiju. Tim više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući Evropsku uniju.

„Agresivan odgovor Kine na američke carine gotovo pouzdano potvrđuje da se bližimo svjetskom trgovinskom ratu u kojem neće biti pobjednika, uz štetne posljedice po svjetski ekonomski rast i potražnju za ključnim sirovinama, poput nafte i naftnih derivata”, objašnjava Ole Hansen iz Saxo Banka.

Osim toga, OPEC je najavio znatno povećanje proizvodnje. Taj kartel i njegovi saveznici odlučili su u maju povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno, dok su prije najavljivali povećanje za 135.000 barela.

Zbog povećanog rizika od recesije, mnogi analitičari smanjili su posljednjih dana procjene o potražnji i cijenama nafte.

Izvor: Agencije

Reklama