Bečki institut predviđa viši privredni rast Srbije ako se promijeni vlast

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procjenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na tri posto, dok ju je za naredne dvije godine povećao na četiri posto, polazeći i od pretpostavke da će masovni višemjesečni protesti vjerovatno dovesti do promjene vlasti u zemlji.

Ekonomista Branimir Jovanović naveo je u izvještaju o Srbiji da masovni studentski protesti trenutno opterećuju ekonomsku aktivnost, ali će oni vjerovatno donijeti promjene koje bi trebale poboljšati srednjoročne izglede za ekonomski rast.

Drugi izvor rizika je globalni trgovinski rat, za koji se očekuje da posredno utječe na Srbiju, prije svega kroz smanjenje izvoza u EU, posebno u automobilskom sektoru, dok je potencijalni kompenzacijski faktor njemački paket fiskalnih stimulacija, mada je i dalje nejasno u kojoj mjeri će on koristiti industrijama koje uvoze iz Srbije, navodi se u izvještaju, prenijela je Beta.

‘Teško zamisliti da na čelu ostane sadašnja vlast’

U tekstu se navodi da je industrijska proizvodnja u Srbiji porasla svega 0,4 posto na godišnjem nivou, da je trgovina namalo realno porasla 2,7 posto, da su prihodi države realno porasli svega 0,9 posto, a prihodi od PDV-a 0,7 posto, što sve predstavlja usporavanje.

“Glavni razlog za to usporavanje je talas masovnih studentskih protesta. Teško je predvidjeti kako će se događaji razvijati, ali je podjednako teško zamisliti da sadašnja vlast ostane na čelu zemlje. Ipak, i vrijeme i način političke promjene ostaju neizvjesni: do nje bi moglo doći i za nekoliko sedmica, i za godinu”, navedeno je u analizi.

Dodaje se da promjena može ličiti na oktobar 2000. godine, uz masovno učešće građana i zauzimanje javnih institucija, ali i da do nje može doći porazom vladajuće stranke na izborima.

“Iz tih razloga, revidiramo prognozu rasta BDP-a Srbije za 2025. godinu za 0,7 procentnih poena – sa 3,7 na tri posto, dok projekcije za naredne dvije godine prilagođavamo naviše – na četiri posto. To je zasnovano na pretpostavci da će ekonomski gubici u 2025. zbog protesta, barem djelimično, biti nadoknađeni u srednjem roku, kao rezultat naknadnih promjena”, piše u dokumentu Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Od početka godine došlo je do skromnog odliva kapitala, uz smanjenje bruto deviznih rezervi za 500 miliona eura (oko dva posto), piše u izvještaju.

“Rezultat je da je dinar ostao načelno stabilan, depresirajući svega 0,2 posto u odnosu na kraj 2024. godine. Oslabila su i direktna strana ulaganja – prilivi su u januaru iznosili svega 220 miliona eura, što je trećina iznosa zbilježeog u istom mjesecu prošle godine”, navedeno je u analizi.

Pritisak trgovinskog rata

Ipak, ekonomski temelji ostaju solidni, dodaje se.

Devizne rezerve i dalje pokrivaju više od sedam mjeseci uvoza, što je znatno iznad konvencionalnog praga od tri mjeseca, a realni rast plata je ostao snažan – iznad sedam posto u januaru, uz povećanje plata sličnim tempom u svim sektorima. Stopa nezaposlenosti je iznosila 8,6 posto na kraju 2024. godine, čime je nastavljen njen stabilan pad iz protekle decenije. Fiskalna pozicija je, također, ostala jaka, uz suficit državnog budžeta u januaru, piše u analizi.

Inflacija, međutim, ostaje razlog za zabrinutost. Ona se kreće između 4,2 i 4,6 posto od jula prošle godine, a u februaru je dostigla 4,5 posto. Inflacija će nastaviti vršiti pritisak na Narodnu banku Srbije, ali je bilo kakvo smanjenje referentne kamatne stope, koja od septembra iznosi 5,75 posto, malo vjerovatno sve dok inflacija bude blizu sadašnjeg nivoa.

Još jedan izvor pritiska dolazi od globalnog trgovinskog rata. S robnim izvozom, koji iznosi blizu 35 posto BDP-a, Srbija je među otvorenijim privredama u regionu. Oko dvije trećine tog izvoza je namijenjeno Evropskoj uniji, na koju će vjerovatno značajno utjecati nove američke carine, piše u analizi.

Naročito je ranjiv sve dominantniji automobilski sektor u Srbiji, koji posljednjih godina čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza.