Hrvatska u februaru sa najvećim padom industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska je u februaru zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji, u raskoraku sa naznakama stabilnog oporavka na evropskom nivou, pokazali su u utorak podaci evropskog statističkog ureda, prenosi agencija Hina.

Na nivou eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u februaru za 1,1 posto u odnosu na januar kada je prema revidiranim podacima uvećana za 0,6 posto, izračunali su statističari. Na nivou EU-a uvećana je za jedan posto nakon revidiranog 0,1-postotnog rasta na početku godine.

Najviše je na oba područja u februaru na mjesečnom nivou porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,8 posto u EU. Slijedi sektor kapitalnih dobara sa rastom proizvodnje za 0,8 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.

Proizvodnja energije smanjena je u zoni primjene zajedničke evropske valute za 0,3 posto u odnosu na januar, dok je na nivou Unije uvećana za 0,8 posto.

I eurozona i EU bilježile su pad proizvodnje u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 0,2 odnosno za 0,3 posto u odnosu na januar.

Najveći rast u Irskoj

Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnom nivou bilježila je u februaru Irska, za 10,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijede Belgija i Luksemburg gdje je uvećana za 7,4 odnosno za 6,3 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je u februaru Hrvatska, za 3,9 posto u odnosu na januar kada je bila porasla za 2,1 posto. Blizu je Hrvatskoj Grčka sa padom proizvodnje na mjesečnom nivou za 3,6 posto.

Godišnja usporedba pokazuje kako je evropska industrijska proizvodnja u februaru porasla prvi puta u gotovo dvije godine, i to za 1,2 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU. U januaru se bila smanjila za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke evropske valute i za 0,6 posto na nivou Unije, pokazali su revidirani Eurostatovi podaci.

Najveći rast bilježio je na oba područja sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9,7 posto u eurozoni i za 8,1 posto u EU. Slijedi energetski sektor s povećanjem proizvodnje na oba područja za 1,4 posto.

Najveći pad proizvodnje u eurozoni zabilježio je sektor intermedijarnih dobara, za 2,7 posto, a blizu je i sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za 2,3 posto.