Ne nazire se kraj trgovinskom ratu SAD-Kina, pad na Wall Streetu

Na evropskim su berzama u petak ujutro cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, no blago jer su ulagači oprezni nakon velikih oscilacija berzovnih indeksa tokom sedmice, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.

STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9:30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je jučer skočio 3,7 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,39 posto, na 7.940 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,51 posto, na 20.667 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 7.156 bodova.

Većina azijskih berzi pala, kineske porasle

A na većini azijskih berzi cijene su dionica pale, tako je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio u 9:30 sati u minusu oko 0,3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao gotovo tri posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,5 i 0,8 posto. U Šangaju i Hong Kongu su, sa druge strnae, porasle između 0,4 i 1,5 posto.

Rast kineskih tržišta zahvaljuje se, kažu analitičari, kupovini dionica od strane državnih investicijskih fondova, koji na taj način podržavaju tržište.

Ni SAD ni Kina ne popuštaju

Ostale azijske berze prate jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks potonuo 2,5 posto, S&P 500 približno 3,5, a Nasdaq indeks 4,3 posto. Tako su ti indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnog dana, kada je S&P 500 skočio historijskih 9,5 posto, a Nasdaq više od 12 posto.

Nakon što je u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio primjenu recipročnih carina na 90 dana, mnoge države poručile su da su spremne pregovarati, između ostalih i Evropska unija koja je odgodila i svoje protivmjere na Trumpove carine.

No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto, 125 posto recipročnih carina i prethodnih 20 posto vezanih uz krizu s fentanilom.

Kina, sa druge strane, na uvoz američke robe od jučer primjenjuje carinu od 84 posto, uz prethodnih 20 posto na određenu grupu proizvoda, te poručuje da neće popustiti.

Rasprodaja američkih obaveznica

U fokusu ulagača je i rasprodaja američkih državnih obaveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obaveznice dosegnuli 4,475 posto. To predstavlja sedmični rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno od 2001. godine.

Analitičari kažu da rasprodaja obaveznica i pad dolara pokazuju da je uzdrmano povjerenje u najveću svjetsku ekonomiju.

„Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad kursa dolara i tržišta obaveznica nikada nije dobar znak. Ovakav pad nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američke ekonomije i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više”, kaže Kyle Rodda, analitičar u firmi Capital.com.