EK želi zaustaviti poplavu jeftinog čelika iz uvoza

Evropska unija želi smanjiti uvoz čelika od aprila kako evropsko tržište ne bi preplavili jeftini proizvodi preusmjereni iz SAD-a, izjavio je povjerenik Evropske komisije, javlja Hina.

EU je lani uvezao željezo i čelik u vrijednosti 39,5 milijardi eura, pokazuju podaci Eurostata. Vrijednost izvoza dosegnula je, pak, 32,3 milijarde eura.

Od 2019. do 2024. vrijednost uvoza čelika i željeza porasla je za 20 posto, a vrijednost izvoza za 10 posto.

Obim uvoza smanjio se u tom periodu za 4,1 posto, a obim izvoza za 14,6 posto, što znači da je povećanje vrijednosti ponajprije rezultat viših cijena, napominju statističari.

Od 2019. do 2024. isporuke evropskog čelika u Meksiko porasle su za 54,1 posto. Snažno je porastao i izvoz u SAD-, za 51,1 posto.

EU je istovremeno snažno povećao uvoz čelika i željeza iz Indije, za 89,2 posto. Poskočio je i uvoz iz Južne Koreje, za 43 posto.

Prioritet nacionalna sigurnost

Evropski proizvođači čelika se muče s visokim cijenama energije i azijskom konkurencijom, a sada strahuju i od novog vala jeftinog uvoza budući da je SAD uveo carine na uvoz od 25 posto.

Niko danas ne poštuje propise Svjetske trgovinske organizacije (WTO), svima je prioritet nacionalna sigurnost i EU ne može biti jedina sila koja dopušta raspad domaće industrije, rekao je za Reuters izvršni potpredsjednik Evropske komisije Stephane Sejourne.

Izvoz u SAD više se ne isplati zbog 25-postotnih carina i Sejourne predviđa da će proizvođači iz Kanade, Indije i Kine pokušati plasirati više čelika na evropsko tržište.

Komisija je pripremila niz trgovinskih mjera koje bi trebale podržati posrnulu domaću metaluršku industriju i, prema nacrtu plana koji je Reuters dobio na uvid, proučava mjere obuzdavanja uvoza.

Sejourne je nadležan za kreiranje industrijske strategije Unije i navodi da će prvo smanjiti uvozne kvote za nekoliko vrsta čelika.

Mjera će stupiti na snagu 1. aprila i trebala bi smanjiti uvoz čelika za gotovo 15 posto.

Uvoz čelika izvan propisanih kvota podlijegat će carinama od 25 posto.

Nove mjere na ljeto

„Pred nama je i izazov predviđanja mogućih tenzija, ratova i pandemija u budućnosti, a vidjeli smo šta se dogodilo s ruskim plinom… Trebali bismo se zato pobrinuti da se s čelikom ne dogodi isto što se dogodilo s plinom”, kaže Sejourne.

Čelik će, prema njegovim riječima, odigrati ključnu ulogu u obnovi vojno-industrijskog kompleksa EU-a nakon rata u Ukrajini i EU ne želi ovisiti o uvozu.

Važeće mjere zaštite trebala bi podržati i očekivana izmjena propisa o javnoj nabavci u 2026. godini, koja bi trebala dati prednost evropskom čeliku.

Evropska investicijska banka sastavila je paralelno pilot-program koji bi trebao garantovati da će se prednost pri sklapanju dugoročnih ugovora o električnoj energiji davati proizvođačima čelika i aluminija. Pojedinosti o tom projektu bit će objavljene u drugom tromjesečju 2025.

„Želimo zadržati svoj čelik u Evropi i želimo ga moći reciklirati u Evropi”, rekao je Sejourne.

„To je strateško pitanje”, naglašava povjerenik EU-a. “Bez čelika nema ni odbrambene industrije ni automobila, a mi želimo sačuvati svoje zadržati svoju privredu”, zaključuje.

U trećem tromjesečju EK će objaviti i prijedlog novih mjera koje će zamijeniti pojačane zaštitne mehanizme budući da, prema propisima WTO-a, mogu ostati na snazi samo do 30. juna 2026. godine.

Novi mehanizam bit će, prema Sejourneu, znatno strožiji, ali Komisija tek treba utvrditi pojedinosti.