Prepreke trgovini i neizvjesnost kao kočnice ekonomskom rastu

Svjetska ekonomija rast će ravnomjernim tempom u ovoj i idućoj godini, prognozira Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), izdvojivši među rizicima prepreke trgovini i neizvjestan politički okvir koji koči ulaganja i potrošnju domaćinstava.

Aktivnost će na svjetskom nivou ove godine porasti za 3,1 posto, što bi značilo da će tek neznatno usporiti u odnosu na 2024. kada je uvećana za 3,1 posto. U 2026. rast bi ponovno trebao marginalno usporiti – na 3,0 posto, pokazuju izračuni OECD-a, na koje se poziva Reuters.

Brojne zemlje i dalje muče “inflatorni pritisci”, primjećuju u OECD-u. Ako rast cijena nadmaši očekivanja, centralne banke mogle bi postrožiti monetarnu politiku, a finansijska tržišta prilagoditi cijene i izazvati “poremećaje”.

Najviše, ipak, zabrinjava moguća daljnja fragmentacija svjetske ekonomije, naglašavaju, uz podignute prepreke trgovini u nekoliko ekonomija u Grupi G20 i neizvjestan politički okvir. Takvi uslovi koče ulaganja kompanija i potrošnju domaćinstava. Poticaj ekonomskom rastu mogli bi, pak, biti sporazumi o sniženju carina, dodaju.

Trgovinske prepreke

Američka ekonomija usporit će u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od 2,2 posto, u poređenju sa prošlogodišnjih 2,8 posto, pokazuju nove procjene OECD-a. U 2026. aktivnost u najvećoj svjetskoj ekonomiji trebala bi porasti za 1,6 posto.

Washington je podigao carine na uvoz čelika i aluminija, a povećao je i namete na uvoz iz Kine, uz recipročan odgovor Pekinga. Od aprila SAD planira i veće carine na uvoz robe iz Kanade i Meksika, a Ottawa namjerava uzvratiti istom mjerom. Washington namjerava dovršiti analizu najavljenih mjera do prvih dana aprila.

OECD temelji prognoze na pretpostavci da će carine biti uvedene, uz napomenu da će povećati budžetski prihod vlada koje ih uvedu, ali i zakočiti svjetsku ekonomsku aktivnost, primanja i redovne prihode od poreza.

Porast će i troškovi trgovine, a time i cijene uvezene robe za potrošače i ulazni troškovi za kompanije.

“Sporazum koji bi ublažio trgovinske napetosti i možda i snizio sadašnje prepreke trgovini bio bi poželjan i ublažio bi neizvjesnost političkog okvira i poboljšao izglede za rast”, napominju u OECD-u.

Ekonomija eurozone će rasti, ali neznatno

Ekonomija eurozone trebala bi ove godine porasti za jedan posto, neznatno snažnije nego prošle, uz pojačanu neizvjesnost, napominju u OECD-u.

U idućoj godini rast bi trebao tek neznatno ubrzati – na 1,2 posto, u uslovima pojačane neizvjesnosti.

Najslabiji rast bilježit će ove godine, prema OECD-u, Njemačka – za samo 0,4 posto. U 2025. tempo bi trebao ubrzati na 1,1 posto.

Kina bi se i ove i iduće godine trebala zadržati ispod nivoa od pet posto, a daleko najsnažniji rast u grupi velikih ekonomija u nastajanju OECD predviđa Indiji – oko 6,5 posto, prenosi Hina.