Ekonomska neizvjesnost bez presedana dok Trump vodi SAD u recesiju

Do sada neviđena ekonomska neizvjesnost prisutna je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se tržišta suočavaju s nestabilnim ekonomskim politikama predsjednika Donalda Trumpa, što pokreće pitanja o mogućnosti ulaska američke ekonomije u recesiju, navodi The New Yorker.

Iako je američka ekonomija posljednjih godina održavala stabilan rast, nagle promjene u ekonomskoj i trgovinskoj politici, zajedno s nestabilnošću finansijskog tržišta i zabrinutošću investitora i kompanija, mogle bi dovesti do naglog usporavanja koje bi moglo prerasti u potpunu recesiju.

Neizvjesnost posvuda

Ekonomisti odavno upozoravaju da bi politička neizvjesnost mogla dovesti do toga da potrošači i kompanije odgode potrošnju i velike investicije, što bi moglo dovesti do usporavanja ekonomskog rasta. Ekonomski istraživač Nick Bloom, koji gotovo 30 godina proučava utjecaj neizvjesnosti na ekonomiju, istakao je da je indeks neizvjesnosti ekonomske politike (EPU) porastao na nivoe koji nisu viđeni u SAD-u od početka pandemije COVID-19. Sada je viši i od nivoa zabilježenih nakon 11. septembra 2001. ili globalne finansijske krize 2008. godine.

„Postoji mnogo dokaza da neizvjesnost usporava ekonomiju i uzrokuje da kompanije prestanu ulagati, kao i da potrošači prestanu trošiti“, rekao je Bloom za The New Yorker.

Dodao je da bi najugroženiji sektori mogli biti energetika, komunalne usluge i teška industrija jer zahtijevaju dugoročna ulaganja. „Ako planiram izgraditi novu fabriku ili elektranu koja će trajati 25 godina, nagle promjene u tarifama i politikama čine me neodlučnim. Sačekat ću da se situacija smiri“, objasnio je.

Trumpova trgovinska politika

Otkako je drugi put preuzeo dužnost, Trump se oslonio na nestabilne trgovinske politike. Nametnuo je carine od 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade, koje je povukao nakon samo 48 sati, izuzevši proizvođače automobila.

Ipak, carine od deset posto na izvoz nafte i plina iz Kanade i dalje su na snazi, dok Trumpov tim planira 2. aprila uvesti nove „recipročne“ carine na uvoz iz cijelog svijeta.

Ovaj nepredvidiv i promjenjiv pristup potaknuo je The Wall Street Journal da opiše situaciju riječima: „Dobro došli u Trumpov carinski vrtlog, gdje ne možete predvidjeti šta će se dogoditi sutra.“

Opada povjerenje potrošača i kompanija

Nedavni izvještaj organizacije Conference Board pokazao je da je američki indeks povjerenja potrošača naglo pao u februaru. Iako zvanični podaci o korporativnim investicijama tek trebaju biti objavljeni, atmosfera na Wall Streetu počinje odražavati ozbiljnu zabrinutost, a Bloomberg izvještava da su neki analitičari već počeli koristiti termin „recesija“.

Torsten Slok, glavni ekonomista kompanije Apollo Global Management, upozorio je da bi neizvjesnost mogla dovesti do „iznenadnog zastoja“ ekonomije, pri čemu bi potrošači prestali kupovati automobile, odlaziti na pijace, putovati, dok bi kompanije zaustavile zapošljavanje i kapitalna ulaganja.

„Najveći rizik je da bi politička neizvjesnost mogla dovesti do naglog zaustavljanja ekonomije, uz smanjenu potrošnju i zaustavljanje zapošljavanja i ulaganja“, dodao je.

Haotične politike ugrožavaju rast

Iako su tržišta bila optimistična u pogledu Trumpove pobjede na posljednjim izborima, a investitori vjerovali da će njegov drugi mandat dovesti do smanjenja poreza i deregulacije, trenutna situacija pokazuje da je politička nestabilnost postala glavni faktor koji utječe na ekonomske odluke.

Istraživač Nick Bloom istakao je da Trump namjerno usvaja ovaj pristup, rekavši: „Većina političara želi da ih javnost vidi kao stabilne lidere, ali Trump želi upravo suprotno.“

Dodao je da kapitalističkoj ekonomiji treba predvidivost da bi efikasno funkcionirala, ali od 20. januara Trump vodi tržišta na ivicu neizvjesnosti.

Da li smo na ivici recesije?

Dok neki odbacuju mogućnost recesije, ekonomisti upozoravaju na to da trenutna situacija ne sluti na dobro. Jedan od najvećih izazova je što efekti trenutnih ekonomskih šokova još nisu potpuno jasni jer postoji neizvjesnost o obimu i trajanju nametnutih carina, kao i posljedica otpuštanja federalnih službenika.

„Još pokušavamo sagledati razmjere ekonomske krize. Obim carina i vladinih otpuštanja odredit će pravac ekonomije. No, koliko će ove politike trajati? Niko ne zna. Upravo to je ono što čini ekonomsko predviđanje izuzetno teškim“, zaključuje Slok.