Kojim će državama najviše naštetiti Trumpova obustava strane pomoći
Ova odluka dolazi u trenutku kada predsjednik Donald Trump potiče sva vladina ministarstva da daju prioritet njegovoj agendi ‘Amerika na prvom mjestu’.

Nekoliko sati nakon što je prošle sedmice preuzeo dužnost, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio je privremeno zamrzavanje gotovo sve strane pomoći u sklopu svoje agende „Amerika na prvom mjestu“, zaustavivši milijarde dolara korištene za finansiranje projekata u svijetu.
„Predsjednik Trump jasno je izjavio da SAD više neće slijepo dijeliti novac bez obaveze vraćanja istog američkom narodu“, prema izjavi glasnogovornika State Departmenta Tammyja Brucea.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKoji je cilj izraelskog kršenja sporazuma o Gazi: Teži li nastavku rata
Lideri Egipta i Jordana složni: Obnova Gaze bez raseljavanja Palestinaca
WHO: Američki potezi ozbiljno utječu na globalno zdravlje
„Revizija i ponovno usklađivanje strane pomoći u ime marljivih platiša poreza nije samo ispravna stvar, nego i moralni imperativ.“
Ova odluka najvećeg donatora na svijetu odjeknula je svijetom, a humanitarne grupe su upozorile da će ovaj potez ugroziti živote. Washington je u 2023. godini isplatio 72 milijarde strane pomoći u gotovo 180 država.
Tokom naredna tri mjeseca, državni sekretar Marco Rubio pregledat će i odlučiti da li će „nastaviti, izmijeniti ili ukinuti programe“, prema dopisu State Departmenta.
Rubio je u petak prošle sedmice poslao telegrame u ambasade širom svijeta da zaustave američke projekte koji podržavaju zdravstvo, obrazovanje, razvoj, sigurnosnu pomoć i druge napore.
Programi za hranu za hitne slučajeve, poput onih korištenih da se pomogne ljudima koje pogađa sve raširenija glad u ratom razorenom Sudanu, su izuzeti, kao i vojna pomoć bliskim američkim saveznicima Izraelu i Egiptu.
The Associated Press je izvijestio da je Rubio pristao dodati još izuzetaka, dozvolivši privremeno finansiranje humanitarnih programa koji osiguravaju lijekove od životnog značaja i hranu, između ostalih usluga.
Rachel Bonnifield, viša saradnica u Centru za globalni razvoj, kazala je Al Jazeeri da bi čak i „najgorljiviji zagovornici“ američke pomoću mogli prepoznati da svi programi ne funkcionišu dobro i da bi mogli biti ukinuti.
Međutim ishitrenost provedbe ove uredbe stavila je ljude koji se oslanjaju na pomoć u „veoma kompromitovanu poziciju u kojoj mogu umrijeti“.
„Nije pretjerivanje reći da ako dijete oboli od malarije [i] dođe u kliniku koju je vodio USAID, a te klinike više nema. Zatvorena je, i to dijete neće dobiti lijek za malariju i može umrijeti“, objasnila je.
Evo šta smo saznali o pauzi u finansiranju strane pomoći i njenim posljedicama:
Kako je pomoć podijeljena i koje države je dobijaju
Glavni dio američke pomoći u 2023. podijeljen je u obliku ekonomske pomoći (59,9 milijardi dolara), a Ukrajina je dobila najveći dio od 14,4 milijarde dolara od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Drugi najveći primalac, Jordan, primio je 770 miliona dolara kroz USAID. Jemen je dobio 359,9 miliona dolara, a Afganistan 332 miliona dolara pomoći.
Pomoć se dijeli kroz različite savezne odjele kao što je Pentagon i agencije kao što je USAID, koji je dobio najviše sredstava od 42,45 milijardi dolara. Na drugom mjestu je State Department (19 milijardi dolara) i Ministarstvo finansija (2,17 milijardi dolara).
Kada je riječ o sektorima, najveća sredstva dodijeljena su za ekonomski razvoj u iznosu od 19 milijardi dolara. Zdravstvo je na drugom mjestu sa 16 milijardi dolara, a za humanitarnu pomoć izdvojeno je 15,6 milijardi dolara.
Pored ekonomske pomoći, SAD je izdvojio 8,2 milijarde dolara vojne pomoći svojim saveznicima širom svijeta, od čega su gotovo polovinu primili Izrael i Egipat.
Koliko ukupne američke pomoći ide Egiptu i Izraelu
SAD se obavezao da Izraelu daje 3,8 milijarde dolara vojne pomoći godišnje do 2028, prema Memorandumu o razumijevanju potpisanom za vrijeme mandata predsjednika Baracka Obame.
Dodatna vojna pomoć u iznosu od 17,9 milijardi dolara dodijeljena je Izraelu usred razornog rata u Pojasu Gaze, prema izvještaju o troškovima rata koji je izdao Univerzitet Brown.
Otkako je Izrael osnovan 1948, SAD mu je dodijelio gotovo 120 milijardi dolara vojne pomoći.
Egipat je drugi najveći primalac američke vojne pomoći u iznosu od 1,2 milijarde od potpisivanja Sporazuma iz Camp Davida 1978, kojim je Egipat postao prva arapska država koja je priznala Izrael.
SAD je isto tako pružao finansijsku pomoć Egiptu od potpisivanja sporazuma 1978.
Koje inicijative dobijaju najviše američke pomoći
Među programima koji će biti pogođeni je i Predsjednikov hitni plan za pomoć protiv AIDS-a (PEPFAR), koji je primio oko 120 milijardi dolara od svog pokretanja 2003. godine. Vjeruje se da je PEPFAR, najveći svjetski zdravstveni program, otkako ga je pokrenuo predsjednik George W. Bush, spasio 25 miliona života, uključujući 5,5 miliona djece, u najmanje 50 država.
AmfAR, Fondacija za istraživanje AIDS-a, kritikovala je zamrzavanje PEPFAR-a, rekavši da „stotine hiljada ljudi odmah neće moći pristupiti djelotvornom i životno važnom liječenju HIV-a i drugim uslugama“.
Iz Aurum Instituta, neprofitne organizacije koja radi u Gani, Mozambiku i Južnoj Africi na globalnom istraživanju HIV-a i tuberkuloze, kazali su da su „obavezni“ zaustaviti aktivnosti na projektima koje finansira SAD.
„Svjesni smo nesigurnosti s kojom se suočavate i iskreno se izvinjavamo zbog ove neugodnosti. Aurum je posvećen traženju rješenja zajedno s drugim partnerima na rješavanju izazova što je prije moguće“, saopštili su iz organizacije.
Kakva je reakcija
Međunarodne humanitarne organizacije, uključujući agencije UN-a, trude se riješiti novonastalu situaciju, a neke su odmah pokušale smanjiti potrošnju.
Filippo Grandi, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, preko noći je poslao e-mail zaposlenicima naredivši da se odmah smanji potrošnja.
„Moramo veoma pažljivo nastaviti ulagati napore u narednih nekoliko sedmica kako bismo ublažili utjecaj ove situacije na izbjeglice i raseljene osobe, na naše operacije i na naše timove“, napisao je on u e-mailu do kojeg je došao Guardian.
Agencija UN-a za izbjeglice, koja je dobila 2,49 milijardi dolara od SAD-a prošle godine, pruža pomoć koja spašava živote 122 miliona ljudi u najmanje 100 država.
Abby Maxman, direktorica organizacije Oxfam America, kazala je prošle sedmice da bi zamrzavanje sredstava „moglo imati smrtonosne posljedice“ za porodice širom svijeta. „Obustavivši stranu pomoć, Trumpova administracija ugrožava živote i budućnost zajednica u krizi i napušta dugogodišnji američki pristup stranoj pomoći koji su imale obje stranke, a koji podržava ljude u zavisnosti od njihove potrebe, bez obzira na politiku“, izjavila je je Maxman.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak je pozvao SAD da razmotri dodatna izuzeća kako bi „osigurao kontinuirano pružanje ključnih razvojnih i humanitarnih aktivnosti za najranjivije zajednice širom svijeta“.
The Associated Press je, u međuvremenu, izvijestio da je najmanje 56 visokih zvaničnika USAID-a poslato na dopust nakon što su pokušali pomoći organizacijama da se nose s zamrzavanjem sredstava, tražili izuzeća da osiguraju čistu vodu i nastave pratiti ptičju gripu, kazao je neimenovani bivši zvaničnika USAID-a.
Čitav kadar vođa (60 zvaničnika) koji su, naprimjer, vodili USAID-ov Ured za globalno zdravlje, je poslat na dopust, navodi Politico.
Republikanac s Floride Brian Mast, predsjednik Odbora za vanjske poslove New Housea, rekao je da je zamrzavanje potrebno kako bi se osiguralo da se „odobrenja ne duplaju, učinkovita su i u skladu s vanjskom politikom predsjednika Trumpa“.
Hoće li se 90-dnevni pregled pomoći biti produžen ili skraćen ili će se programi rapustiti ili obnoviti jer Rubio najavljuje više izuzeća od zamrzavanja, teško je nagađati, za Al Jazeeru je kazala Bonnifield iz Centra za globalni razvoj.
„To može biti bilo šta od 99 posto programa koji se obnavljaju na kraju perioda revizije… ili bi po srijedi moglo biti mnogo opsežnije usklađivanje portfolija. Mislim da u ovom trenutku zaista nemamo predstavu o tome gdje sve ovo vodi“, kazala je.
Kako se američka strana pomoć mijenjala tokom godina
Washington je pružao kredite, tehničku pomoć i direktnu budžetsku podršku, posebno zemljama u razvoju da unaprijedi američke interese nekoliko decenija.
U 2023. je iz Vijeća za vanjske odnose (CFR), američke ekspertske organizacije, kazali da je SAD koristio stranu pomoć kao „alat za vanjsku politiku“.
SAD je osigurao 13 milijardi dolara za ekonomski oporavak zapadnoevropskih nacija u okviru Marshallovog plana počevši od 1948. nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Washington je isto tako pomogao u obnovi Japana i reformi njegovih političkih institucija nakon što je Tokio poražen u Drugom svjetskom ratu.
Za vrijeme pandemije COVID-19, SAD je obećao 4 milijarde dolara humanitarne pomoći da se osiguraju vakcine za „92 države sa niskim i srednjim primanjima“.
Američka ekonomska pomoć Bangladešu pogođena je najnovijim zamrzavanjem sredstava sada kada se ova država oporavlja od smrtonosnog ustanka iz avgusta 2023. kada je svrgnuta premijerka Sheikh Hasina. Prošle godine, Washington je obustavio više od 95 miliona dolara pomoći Gruziji zbog zakona koji je smatran antidemokratskim.
„Mislim da ove pauze mogu dovesti do promjene odnosa koji druge države imaju s američkom pomoći“, objasnila je Bonnifield.
„Ako je ne doživljavate kao pouzdanu … ako smatrate da bi mogla biti ukinuta svaki dan, možda ćete je i dalje željeti, ali način na koji razmišljate o njoj i kako se odnosite prema njoj može biti drugačiji. U nekoj mjeri se može promijeniti i to kako razmišljate o Americi“, dodala je.