ECB snizio kamatne stope i na početku 2025.
Snižavanje kamatnih stopa u prošloj godini postepeno je snizilo troškove novog zaduživanja kompanija i domaćinstava, uz kontinuirano stroge uvjete finansiranja, navodi Evropska centralna banka.

Evropska centralna banka (ECB) ponovo je snizila kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, istaknuvši da bi pristupačnije cijene kredita za kompanije i građane trebale “s vremenom” potaknuti potrošnju i ulaganja.
Kamatna stopa za refinansiranje banaka iznosit će tako od 5. februara 2,9 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,75 posto, prenosi Hina.
Nastavite čitati
list of 4 itemsInflacija u Rusiji: Cijene rastu dok vlada finansira rat
Njemačka ekonomija i drugu godinu u recesiji
Australskoj ekonomiji zavidio je cijeli svijet – sada zaostaje
Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 3,15 posto, navodi se u saopćenju ECB-a.
ECB je tako i na početku nove godine snizio kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, zadržavši tempo ublažavanja monetarne politike iz 2024.
Snižavanje kamatnih stopa u prošloj godini postepeno je snizilo troškove novog zaduživanja kompanija i domaćinstava, uz kontinuirano stroge uvjete finansiranja, utvrdilo je upravno vijeće.
Monetarna politika i dalje je restriktivna, a građani i kompanije otplaćuju stare kredite uz visoke kamatne stope, napominju.
Očekivano ubrzanje
Inflacija i dalje slabi i taj proces “dobro napreduje”, naglasili su, uz napomenu da je blago ubrzanje na kraju 2024. bilo očekivano budući da je otpao faktor oštrog pada cijena energije.
U decembru inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 2,4 posto, signalizirajući blago ubrzani rast cijena treći mjesec zaredom, prema podacima Eurostata. Cijene energije bile su gotovo na nivoa decembra 2023. godine. U novembru su bile na godišnje nivou niže za 2,4 posto, a u oktobru za 4,6 posto.
U 2025. godini u cjelini rast potrošačkih cijena u eurozoni trebao bi usporiti na 2,1 posto i na 1,9 posto u 2026, prognozirao je ECB u decembru. U 2027. inflacija bi po njihovim izračunima trebala ponovo blago ubrzati, na 2,1 posto, zbog stupanja na snagu proširenog sistema trgovine dozvolama za ispuštanje ugljičnog dioksida.
Upravno vijeće ustraje u stvaranju uvjeta za “stabilizaciju inflacije kroz duže vremensko razdoblje na ciljanom nivoa od dva posto u srednjoročnoj perspektivi”.
Slaba ekonomija
Ekonomija eurozone bit će slaba i u kratkoročnoj perspektivi, smatraju u ECB-u.
Aktivnost u industriji i dalje se smanjuje, a veći realni dohodak “još nije u dovoljnoj mjeri ohrabrio kućanstva na značajno povećanje potrošnje”.
No, ekonomija i dalje može računati na povoljne uvjete za oporavak, smatraju u ECB-u, napominjući da bi rast realnih dohodaka i pristupačnije cijene kredita trebali bi s vremenom potaknuti potrošnju i ulaganja.
Globalna potražnja jača pa bi podršku mogao pružiti i izvoz, pod uvjetom da trgovinske napetosti ne eskaliraju.
Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pažljivo pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.