Cijene hrane postale predmet političkih borbi u SAD-u i EU-u

Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država i predsjednička kandidatkinja demokrata Kamala Harris obećala je da će se boriti protiv rasta cijena namirnica, a cilj Evropske unije je pravednija plata za poljoprivrednike dok stručnjaci pozivaju na veću transparentnost na tržištu hrane, piše Euractiv.

“Radiću na usvajanju prve savezne zabrane povećanja cijena hrane”, najavila je Harris tokom svog prvog predizbornog govora u Sjevernoj Karolini, prenosi Tanjug.

Borba protiv inflacije postala je centralno pitanje u američkoj predsjedničkoj kampanji, pri čemu je debata uglavnom fokusirana na visoke cijene hrane, iako se inflacija u julu vratila na gotovo normalnu stopu od 2,9 posto.

Dok cijene hrane u Evropi ne rastu brzinom kao u periodu između 2021. i 2023. godine, “nivo cijena ostaje visok u poređenju sa prije tri godine” i u EU i u SAD-u, rekao je Joseph Glauber, istraživač na Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike (IFPRI).

U SAD-u, naprimjer, od juna 2021. rast cijena hrane je u prosjeku šest posto godišnje, dodao je.

Sve je počelo sa pandemijom i ratom u Ukrajini

Sa obje strane Atlantika, inflacija je nastala zbog prekida u lancu snabdijevanja izazvanim pandemijom COVID-a 19 i, posebno za EU, zbog rasta cijena energije koji je počeo krajem 2021. i intenzivirao se nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ovi faktori “ne objašnjavaju nivo promjena i postojanost visokih cijena, posebno zato što transparentnost ostaje više želja nego realnost u lancu ishrane”, rekao je Tassos Haniotis, bivši direktor strategije i analize politike u Generalnom direktoratu za poljoprivredu Evropske komisije.

Camille Perrin, šefica politike hrane u kompaniji Evropska organizacija potrošača (BEUC), navela je da sa obje strane Atlantika postoji zabrinutost da su neke kompanije “možda iskoristile inflatorni kontekst da bi podigle cijene iznad povećanja troškova proizvodnje kako bi povećale svoje marže”.

Nedostatak transparentnosti

Nedostatak transparentnosti u lancu ishrane bio je jedan od pokretača protesta poljoprivrednika koji su potresli Evropu prošle zime, podsjeća Euractiv.

Kao odgovor, Evropska komisija je u julu pokrenula opservatoriju za poboljšanje transparentnosti cijena i distribucije vrijednosti u lancu snabdijevanja poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

U narednim mjesecima se očekuju mjere za jačanje nepoštene komercijalne prakse u Direktivi o lancu ishrane kako bi se osigurala njena prekogranična primjena i unijele promjene u uredbu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) o ugovorima i kolektivnom pregovaranju za poljoprivrednike.

Tržišna koncentracija

“Bez stvarne transparentnosti cijena, neće biti jasnog razumijevanja osnovnih uzroka promjena cijena, a sumnja da su kretanja cijena roba i geopolitičke tenzije korišteni kao izgovor – ostati”, naglasio je Haniotis.

Prema njegovim riječima, evropsko tržište postaje sve više koncentrirano uzvodno i nizvodno od lanca ishrane, odnosno manje od 10 igrača je odgovorno za 50 posto proizvodnje hrane.

Tržišna koncentracija “malog broja velikih kompanija” u Evropskoj uniji, kako je priznala Komisija, evidentna je i u Sjedinjenim Američkim Državama.

U svom izbornom manifestu, Demokratska stranka SAD-a, zbog toga, poziva savezne regulatore da “preispitaju podskup spajanja i akvizicija koje su se desile otkako je predsjednik Trump preuzeo dužnost”.

Kritične razlike

“Pomoći ćemo prehrambenoj industriji da postane konkurentnija jer vjerujem da je konkurencija žila kucavica naše privrede. Više konkurencije znači niže cijene za vas i vaše porodice”, najavila je Harris u svom govoru, dodajući da će uvesti nove kazne kompanijama koje “koriste krize i krše pravila”.

Debate sa obje strane Atlantika obilježene su jednom ključnom razlikom – Harris se fokusira na održavanje niskih cijena za potrošače, dok se evropska debata fokusira na poboljšanje prihoda farmera dajući im veću pregovaračku moć u odnosu na kompanije.

U oba slučaja, jedna od ideja koja kruži je o uvođenju nekih oblika fiksiranja cijena, navodi Euractiv.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je čak 1. februara zatražio od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da osigura da pravila EU-a dozvoljavaju da se cijene poljoprivrednih sirovina određuju na osnovu troškova proizvodnje tokom trgovinskih pregovora.

Mogu li kontrole cijena biti efikasne?

Euractiv navodi da je ovo manji problem u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje postoji nešto više od dva miliona farmi (pet puta manje nego u EU), sa prosječnom veličinom od 178 hektara (deset puta veća od prosječne farme u EU).

Protivnici Harris su kritizirali njenu najavu “prve savezne zabrane povećanja cijena hrane”, jer bi to dovelo do nestašice zbog povećane potražnje i smanjene ponude.

S druge strane, u Mađarskoj je premijer Viktor Orban ograničio cijene goriva i hrane 2021. godine, što je dovelo do nestašice i inflacije drugih proizvoda.

“SAD neće moći da kontrolira cijene hrane. Sjedinjene Američke Države su isprobale ovaj pristup 1970-ih bez efekta. Kada su kontrole cijena uvedene tokom Nixonove i Fordove administracije, one su bile uglavnom neefikasne”, upozorio je Glauber.