Jordan i Turska prednjače u izvozu povrća i voća u Izrael

Jordan je na prvom mjestu na listi zemalja koje izvoze povrće i voće u Izrael tokom posljednjih 12 mjeseci, a slijedi ga Turska, prema podacima koje je objavilo Izraelsko ministarstvo poljoprivrede.

Prema izvještaju Ministarstva, Izrael je u periodu od 8. augusta 2023. do 8. augusta tekuće godine uvezao 224.586 tona voća i povrća, od čega je 46.539 tona stiglo iz Jordana, a 43.324 tone iz Turske.

Na listi uvezenih artikala su bijeli luk, maslina, tikva, tikvica, patlidžan, paradajz, paprika, krastavac, kruška, luk, mrkva i gljiva. Na trećem i četvrtom mjestu su Nizozemska i Italija.

Obustava uvoza

Ovi podaci su objavljeni dva dana nakon što je Odjel za hranu Ministarstva zdravstva u Izraelu zatražio obustavu isporuka svježeg povrća i voća iz Jordana, ali se krastavci, paprike, tikvice i paradajz još prodaju u nekim prehrambenim trgovinama, navode novine Yedioth Ahronoth.

Iako nema nijednog dokaza o prisustvu štetnih materija u uvozu iz Jordana, postoji zabrinutost zbog njihovog prisustva u rijeci Yarmouk, pa je od uvoznika zatraženo da obustave uvoz, ali nisu izdate naredbe o povlačenju proizvoda s polica u maloprodajnim trgovinama, navode novine.

Prema Izraelskom ministarstvu zdravstva, izvještaji akreditirane laboratorije ukazuju na pozitivne rezultate za toksične bakterije kolere koje su otkrivene u uzorcima vode iz rijeke Yarmouk na ulazu u rezervoar rijeke.

Ovi rezultati ukazuju na veliku mogućnost infekcije kolerom u uzvodnom drenažnom području rijeke Yarmouk i njenih pritoka, što izaziva zabrinutost za kontaminaciju voća i povrća iz Jordana, navode novine.

Uprava za hranu naredila je da se isporuke obustave dok se od jordanskih vlasti ne dobiju daljnje informacije o izvoru vode koja se koristi za navodnjavanje ovih usjeva, a situacija se procjenjuje na osnovu izvještaja o slučajevima kolere povezanih s konzumiranjem kontaminiranih proizvoda.

Zašto proizvodi nisu povučeni?

Prema pisanju novina, Uprava za hranu smatra da je rizik da kontaminirano povrće dođe do potrošača i dalje nizak, a testovi koje je Ministarstvo zdravstva obavilo na samom povrću nisu otkrili nikakvu kontaminaciju, tako da proizvodi nisu povučeni niti je izdato javno upozorenje da se izbjegavaju jordanski proizvodi.

Uvoz iz Jordana je obustavljen dok ponovljena laboratorijska ispitivanja ne potvrde da je voda rijeke Yarmouk dezinficirana zbog uklanjanaja bakterije kolere ili dok Uprava za hranu ne dobije informaciju da se u područjima iz kojih potječe jordanski proizvod ne vrši navodnjavanje iz rijeke Yarmouk pa nema nikakvog rizika.

Trenutni uvoz uglavnom uključuje paradajz i krastavce, zajedno sa paprikom i tikvicama, dok se masline i hurme uvoze kasnije.

Novine Yedioth Ahronoth citirale su izraelskog farmera koji je rekao da su se „poljoprivrednici odlučili da ne sade paradajz ove sezone zbog uvoza iz Jordana.“

„U uzgoju paradajza u periodu kada temperature po noći prelaze 28 stepeni biljke ne donose plodove i to je uvijek dovodilo do smanjenja uroda tokom tog perioda. Da bi se nadoknadio nedostatak, povećan je uvoz iz Jordana, a kao rezultat toga, mnogi izraelski farmeri su prestali sa proizvodnjom.“

Bez carine

„Sporazum sa Jordanom dozvoljava uvoz 50.000 tona povrća godišnje bez carine. Ova kvota se rijetko dostigne, ali se tokom ljetnih mjeseci uveze 6.000 do 7.000 tona mjesečno bez carine, što ga čini neisplativim za lokalne poljoprivrednike. Vlada je objavila podršku za one koji žele da uzgajaju paradajz tokom ovog perioda, ali se malo njih odazvalo“, dodao je farmer.

Izraelske novine su citirale izvor iz izraelskog uzgoja paradajza koji je rekao da „ako dođe do nestašice, trenutno na otvorenim poljima ima između 50.000 i 70.000 tona paradajza za industrijsku upotrebu.”

„Ako se desi velika nestašica, bilo bi korisno prodati ih, ali problem je u tome što ne izgledaju privlačno, a Izraelci više vole odličan paradajz.”

„Cijene paradajza i krastavaca porasle su za 60 do 70 posto prošlog mjeseca. Trenutni toplotni talasi ozbiljno utječu na prinos plodova paradajza, pa sam prestao da ih uzgajam tokom ove sezone. Uzgajamo krastavce, ali postoji visoka stopa gubitka mladih biljaka, a pošto Jordan ima sličnu klimu, uvoz odatle povećava ponudu“, kaže jedan od uzgajivača krastavaca.

„Trebamo ojačati našu poljoprivredu na nacionalnom nivou kako bismo osigurali samodovoljnost. Moramo se oslanjati na uvoz u maloj mjeri.“