Koji ekonomski sektori u Izraelu su najviše pogođeni sukobom s Husima?

Sukob između Izraela i grupe Husi u Jemenu je u eskalaciji jer su vođe grupe obećali odgovoriti na napade izraelskih ratnih aviona na vitalne objekte u gradu Hodeidah na zapadu Jemena. U izjavama je naglašeno da će sukob sa „cionističkim neprijateljem biti otvoren, bez granica i crvenih linija“.

Grupa je obećala da se neće pridržavati „nikakvih pravila sukobljavanja“, da ima spisak meta u unutrašnjosti Izraela i da će „iznenađenja biti velika“.

Spisak meta

Usljed spekulacija o ciljevima grupe i njenog „spiska meta u Okupiranoj Palestini“, prema onome što je rekao vojni glasnogovornik Husa Yahya Saree, evidentne su posljedice po izraelsku ekonomiju, koja pati pod teretom rata u Gazi koji traje od 7. oktobra prošle godine.

Izraelske novine Maariv ovog mjeseca su citirale generalnog direktora luke Eilat Gideona Golbera, koji je rekao: „Rad luke je potpuno zaustavljen jer brodovi ne mogu stići do luke zbog napada grupe Ansar Allah (Husa) u Crvenom moru.“

„Od novembra 2023. godine luka je zatvorena zbog aktuelne krize u Crvenom moru, a njene aktivnosti premještene su u luke Ashdod i Haifu, a veliki broj radnika je otpušten“, dodao je Golber.

Potvrdio je da gubici luke iznose 50 miliona šekela (14 miliona dolara) te da bi se mogli povećati ako Izrael i njegovi saveznici ne poduzmu neke mjere da zaustave napade.

Iz „solidarnosti s Gazom“, koja se suočava sa razornim izraelskim ratom već skoro deset mjeseci, od novembra prošle godine Husi projektilima i dronovima gađaju izraelske teretne brodove i one koji su povezani s Izraelom u Crvenom moru, Arapskom moru i Indijskom okeanu.

Novine The Times of Israel su objavile da su napadi jemenskih Husa poremetili trgovinu koja je dolazila preko Crvenog mora, što je uzrokovalo povećanje troškova zbog korištenja dužih alternativnih ruta.

Pogođeni sektori

O ekonomskim posljedicama sukoba Husa i Izraela, stručnjak za izraelska pitanja Ahmed al-Bahnasi rekao je da je dosta privrednih sektora pogođeno ovim sukobom, ali posebno je istakao:

• Luke, posebno luka Eilat, za koju izvještaji govore da slabo funkcionira, a koja, kaže Al-Bahnasi, ima veliku važnost sa ekonomskog aspekta jer je to jedini izlaz Izraela na Crveno more
• Startup sektor, koji je drugi najviše pogođeni sektor jer je 44 posto startap kompanija napustilo Izrael, prema zvaničnim podacima. Al-Bahnasi kaže: „Ne pretjerujemo ako kažemo da startup sektor predstavlja okosnicu izraelske ekonomije nakon objekata koje je Izrael pružio tokom proteklih decenija da privuče veliki broj evropskih, američkih, pa čak i azijskih startup kompanija.“
• Berza – Standardni indeks TA-125 na berzi u Tel Avivu i indeks velikih kompanija TA-35 su nakon izraelskog napada na jemenski Hodeidah u subotu pali za 1,1 posto, a indeks pet najvećih banaka u Tel Avivu pao je za 1,3 posto, prije nego što su ovi indeksi kasnije smanjili neke od svojih gubitaka. Indeks TA-Construction je također pao za 1,6 posto, dok je indeks TA-Biomed pao za 2 posto.

Iako još nema podataka o utjecaju na druge ekonomske sektore, posmatrači smatraju, kaže Al-Bahnasi, da bi mogli biti pogođeni i sektor turizma i građevine.

Nafta i troškovi dostave

Al-Bahnasi je spomenuo da nastavak napada Husa na brodove koji prolaze kroz Crveno more ka Izraelu nužno znači nastavak tenzija te može biti razlog za porast cijena nafte iznad sadašnjih nivoa, pored većih troškova za osiguranje brodova, koji su porasli s početkom pomorskih napada u novembru prošle godine.

Ranije ovog mjeseca, Reuters je citirao izvore iz sektora osiguranja, koje nije imenovao, a koji su rekli da su premije za ratne rizike za brodove koji plove kroz Crveno more u proteklih nekoliko dana iznosile 0,7 posto vrijednosti broda, za razliku od 1 posto koliko su iznosile ranije.

Izvori su dodali da cijene premije ratnih rizika za osiguranje kineskih brodova za koje se smatra da nemaju veze s Izraelom ili Sjedinjenim Američkim Državama  iznose oko 0,2 do 0,3 posto.

Finansijski deficit

Finansijski deficit u Izraelu se u junu povećao na 7,6 posto bruto domaćeg proizvoda tokom proteklih 12 mjeseci, što je jednako 146 milijardi šekela (39,8 milijardi dolara), za razliku od 7,2 posto koliko je iznosio u maju, prema generalnom računovođi Ministarstva finansija Yaliju Rothenbergu.

Deficit je za 1 posto veći od onog koji je Vlada postavila za kraj ove godine, a koji iznosi 6,6 posto.

Samo tokom prošlog mjeseca, fiskalni deficit je dostigao 14,6 milijardi šekela (4 milijarde dolara), u poređenju sa 6,4 milijarde šekela (1,74 milijarde dolara) u junu 2023.

Od početka ove godine, fiskalni deficit je dostigao 62,3 milijarde šekela (17 milijardi dolara), u poređenju sa suficitom od 6,6 milijardi šekela (1,8 milijardi dolara) u prvih šest mjeseci 2023. godine.

Državna potrošnja

Državna potrošnja od početka ove godine iznosi preko 300 milijardi šekela, što je povećanje od 34,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Glavni porast deficita je zbog povećane potrošnje Ministarstva odbrane i civila zbog rata. Čak i ako se izuzmu ratni troškovi, povećanje državne potrošnje iznosi oko 9,3 posto u poređenju sa povećanjem državnih prihoda od samo 3,3 posto, koji su od početka godine iznosili oko 238 milijardi šekela, u poređenju sa 230,4 milijarde šekela u prvoj polovini 2023.

Ministarstvo finansija očekuje da će do septembra deficit dostići vrhunac, prije nego što se smanji.