Haaretz: Sve veći međunarodni bojkot pogoršava ekonomske probleme Izraela

Izraelski list Haaretz navodi da svjetske reakcije na ponašanje Izraela u ratu u Pojasu Gaze postaju sve oštrije, što je dovelo do niza ekonomskih bojkota i diplomatskih posljedica.

List je u izvještaju istakao da su evropske zemlje poput Španije, Norveške i Irske službeno priznale Palestinu, dok druge zemlje razmatraju poduzimanje sličnih koraka. Tu su i drugi potezi, poput toga da su Maldivi uveli zabranu ulaska u zemlju za Izraelce, što je pogoršalo izraelsku izolaciju na globalnoj sceni.

Ovi diplomatski neuspjesi, smatra Haaretz, odražavaju sve veće međunarodno nestrpljenje u vezi s razornim ratom koji Izrael vodi u Pojasu Gaze.

List smatra da je priznavanje palestinske države od strane mnogih evropskih zemalja dokaz primjetne promjene u međunarodnom raspoloženju, što podriva diplomatsku poziciju Izraela.

Obustavljanje trgovine i poslovanja

Haaretz smatra da su ekonomske posljedice koje prate globalne reakcije strašne i dalekosežne, jer je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nametnuo zabranu izvoza robe i sirovina u Izrael.

Što se tiče Francuske, ona je otkazala učešće Izraela na sajmu oružja ”Eurosatory 2024”, što predstavlja veliki udarac izraelskoj odbrambenoj industriji. Ministar ratnog kabineta Benny Gantz opisao je ovu odluku kao ”nagradu za terorizam” te pozvao Francusku da to preispita, navodi list.

U poslovnom sektoru, mnoge velike kompanije poput Pret a Mangera i McDonald'sa suočene su s pritiskom propalestinskih grupa. Pret a Manger se povukao iz ugovora o franšizi s izraelskom maloprodajnom grupom Fox, navodeći rat u Gazi kao događaj više sile događaj više sile koji bi utjecao na “sposobnost firme da izvrši preliminarne radnje potrebne za pokretanje aktivnosti na osnovu ugovora o licenciranju”. List je potvrdio da se britanski lanac suočava sa sve većim pritiskom propalestinskih grupa, što je dovelo do protesta u Londonu.

List je istakao da je McDonald's, koji se suočava sa globalnim propalestinskim bojkotom, ponovo preuzeo svojih 225 restorana u Izraelu od korisnika franšize, jer su ljudi širom svijeta pozivali na bojkot lanca.

Takav potez se smatra pokušajem da se globalni brend udalji od njegovog kontroverznog prisustva u Izraelu, koje se sve više povezuje s vojnicima izraelske vojske i ratom u Gazi.

Sektor visoke tehnologije

Napredna tehnološka industrija u Izraelu – koja je nekada bila ponos i važan pokretač izraelske ekonomije – također je počela osjećati posljedice pada zbog rata u Pojasu Gaze i globalnih tenzija i reakcija koje prate ova dešavanja.

Iako nije bilo direktnog bojkota, list je potvrdio da su strani investitori oprezni, što je dovelo do pada investicione aktivnosti.

Prema riječima guvernera Centralne banke Izraela Amira Yarona, očekuje se da će kapital prikupljen u drugom kvartalu 2024. godine dostići 3,5 milijardi dolara, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne kvartale, ali nedovoljno da nadoknadi veće ekonomske posljedice koje je sektor pretrpio.

Prema pisanju lista, bojkot je pogoršao ekonomsku krizu u Izraelu, a posebno se ističe sljedeće:

Troškovi života u Izraelu su porasli, što je povećalo postojeće ekonomske pritiske. Aviokompanija El Al povisila je cijene karata jer su strane aviokompanije obustavile letove za Izrael. Cijene dostave su povećane zbog regionalnih prijetnji. Cijene nekretnina i proizvoda porasle su zbog nedostatka radne snage.

Uprkos svim ovim izazovima, odgovor izraelske vlade bio je spor, navodi Haaretz.

Trenutna izraelska vlada je kritizirana zbog svog nedjelovanja i neefikasne politike.

List smatra da zvaničnici daju nejasne i neuvjerljive odgovore na pitanje o mjerama koje imaju za cilj smanjenje rastućih troškova života.

Kako globalni pokret bojkota sve više dobija na zamahu, izraelski potrošači se pripremaju za veći ekonomski pritisak, dodaje izraelski list. Nesposobnost vlade da se efikasno pozabavi ovim pitanjima ostavlja zemlju ranjivom na još dublje finansijske probleme u narednim mjesecima.