Hoće li se nemiri na Crvenom moru pretvoriti u globalnu krizu

Danska brodarska grupa Maersk suočava se s velikim zakrčenjem u mediteranskim i azijskim lukama, što uzrokuje velika kašnjenja njenih plovidbi.

Saobraćaj u Sueckom kanalu smanjen je za 85 posto od uobičajenog zbog nemira na Crvenom moru (Getty Images)

U globalnoj trgovini prevladava stanje haosa – cijene pomorskog prijevoza i dalje rastu, brodovi su zakrčeni u lukama, nedostaje praznih kontejnera zbog napada koje su jemenski Husi pokrenuli na brodove u Crvenom moru u znak podrške Pojasu Gaze, koji je osam mjeseci pod stalnom izraelskom agresijom.

Danska brodarska grupa Maersk saopćila je da se suočava s velikim zakrčenjem u mediteranskim i azijskim lukama, što uzrokuje velika kašnjenja njenih plovidbi.

Druga po snazi kontejnerska kompanija na svijetu dodala je da je zbog tog zakrčenja obustavila dvije plovidbe koje su trebale ići iz Kine i Južne Koreje početkom jula.

Velike kompanije za kontejnerski transport, poput Maerska, MSC-a i Hapag-Lloyda, iz sigurnosnih razloga žele promijeniti rutu njihovih brodova iz Crvenog mora i krenuti dužom rutom preko Rta dobre nade u južnoj Africi.

Zakrčene luke

Prema podacima Linerlytice, Singapur, druga po veličini kontejnerska luka na svijetu, posljednja je zemlja čije su luke zakrčene. Također, navodi da je zakrčenje prisutno i u Kini, Dubaiju, Španiji i SAD-u. Ranije je Džibuti objavio zakrčenje teretnih brodova u blizini svoje obale na ulazu u Crveno more.

Reuters je citirao brodarske stručnjake koji su rekli da su luke u Kini bile izložene jakom vjetru i drugim vremenskim nepogodama, što je utjecalo na protok robe.

Linerlytica kaže da su sve veće gužve u lukama u Singapuru i Jebel Ali u Dubaiju posljedica stalnih poremećaja uzrokovanih skretanjem brodova s ​​Crvenog mora, kao i naglog porasta potražnje za robom.

Ogromni brodovi s Dalekog istoka iskrcavaju kontejnere u lukama u zapadnom Mediteranu, poput Barcelone, ​​a zatim ih ukrcavaju na manje brodove koji idu ka krajnjim odredištima u središnjem i istočnom Mediteranu, čime se vrši pritisak na poslovanje u pogođenim lukama, navodi se na platformi Xeneta.

Neizvjesnost i konfuzija

Glavni analitičar Xenete Peter Sand rekao je da su pomiješane neizvjesnost i konfuzija u globalnim lancima opskrbe pomorskog brodarstva. „Brzina i veličina nedavnog rasta (cijena) iznenadile su tržište“, dodao je.

Sand je naveo da je spot cijena slanja teretnog broda od 40 stopa (12 metara) iz Kine u sjevernu Evropu u petak iznosila 4.615 dolara, što je otprilike 3,5 puta više od cijene koja je bila prvog maja, ali je ispod najviše cijene u historiji koja je iznosila 14.407 dolara u januaru 2022. godine.

Linerlytica, analitička web-stranica, u nedavnom izvještaju je navela da zakrčenje luka u Kini i drugim azijskim zemljama vrši pritisak na iscrpljeno tržište kontejnera koje je već pod teretom nedostatka prostora na brodovima i nedostatka opreme.

Suecki kanal bilježi znatno slabiji promet

Broj brodova koji prolaze kroz Suecki kanal smanjen je za 85 posto u proteklih šest mjeseci zbog nemira, dok se broj brodova koji prolaze oko Rta dobre nade (južna Afrika) više nego udvostručio, prema podacima platforme MarineTraffic, koje je prikupila agencija Anadolija krajem prošlog mjeseca.

Većina brodarskih kompanija koje su koristile Suecki kanal, najkraći pomorski put između Azije i Evrope kojim ide oko 15 posto globalne pomorske trgovine, prešle su na duži put oko Rta dobre nade u južnoj Africi.

„Alternativa je bila obilazak Rta dobre nade“, rekao je Tom Stainer, menadžer prodaje u britanskoj logističkoj kompaniji Westbound. „Mnoge rute brodova su poslužile kao privremene kako bi se popunila praznina za koju se mislilo da će potrajati nekoliko mjeseci. Ovo je trebalo biti samo neko privremeno rješenje.“

Izvor: Al Jazeera