Eurostat: Standard u Hrvatskoj otprilike za petinu ispod prosjeka EU-a

Hrvatska se svrstala uz bok Estoniji i Grčkoj sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku u 2023. nižom za 22 posto od prosjeka EU-a.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama (Igor Soban / Pixsell - Ilustracija)

Standard građana Hrvatske blago je poboljšan i u 2023. godini i bio je otprilike za petinu niži od prosjeka Evropske unije, pokazale su procjene evropskog statističkog ureda.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države, odnosno nevladine organizacije, napominju u evropskom statističkom uredu, prenosi Hina.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

Luksemburg je lani zaokružio deset godina na vrhu ljestvice članica s najvišim standardom iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, većim za 38 posto od evropskog prosjeka, na nivou 2022. godine kada se smanjio zbog krize.

Hrvatska uz Estoniju i Grčku

Slijede Austrija, Nizozemska i Njemačka s potrošnjom oko 17 posto iznad prosjeka Unije.

Najbliži su prosjeku Italija i Kipar.

Rumunija predvodi grupu zemalja sa zaostatkom od 10 do 15 posto. Još u 2013. kaskala je za prosjekom čak 44 posto.

Grupa obuhvata Španiju, Portugal, Sloveniju, Poljsku i Maltu.

Hrvatska se svrstala uz bok Estoniji i Grčkoj sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku u 2023. nižom za 22 posto od prosjeka EU-a. U 2022. bila je niža za 24 posto, a deset godina ranije, u 2013. godini, zaostajala je za prosjekom Unije 36 posto.

Najniži standard bilježile su lani, prema pokazatelju stvarne individualne potrošnje, Slovačka, Latvija, Bugarska i Mađarska, koje su za prosjekom zaostajale od 25 do 30 posto.

Prednost Luksemburga

Luksemburg je lani zadržao i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, otprilike 2,4 puta većim od prosjeka EU-a.

U Eurostatu ponovno podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.

“Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku.”

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.

Manji zaostatak

Irska je potvrdila drugo mjesto s BDP-om po stanovniku otprilike dvostruko većim od prosjeka Unije, izračunali su u Eurostatu.

Nizozemska, Danska i Austrija nadmašile su prosjek za 20 do 30 posto.

Malta, Francuska, Italija i Kipar iskazivale su prosjek, dok su Slovenija, Češka i Španija zaostajale za nekih deset posto.

Hrvatska se lani svrstala uz Mađarsku s BDP-om po stanovniku nižim od prosjeka za 24 posto. U 2022. zaostajala je za prosjekom Unije za 27 posto, a u 2013. za 38 posto.

Najniži BDP po stanovniku bilježile su lani Grčka i Bugarska, za 33, odnosno 36 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.

Izvor: Agencije