Potražnja za plinom u EU najniža u posljednjih 15 godina

Potražnja za prirodnim plinom u Evropskoj uniji smanjena je i u 2023. godini, spustivši se na najniži nivo u 15 godina, a Hrvatska se svrstala u malu grupu zemalja s većom potrošnjom, pokazali su podaci Evropskog statističkog ureda (Eurostat).

Na nivou EU-a potražnja za plinom smanjena je prošle godine za 7,4 posto, na ukupno 12,72 miliona teradžula (TJ), najniži nivo od 2008. godine kada je Eurostat počeo prikupljati mjesečne podatke. Godinu ranije, 2022. smanjena je za 13,3 posto, podsjeća Hina.

Smanjena potražnja u protekle dvije godine rezultat je evropskog programa REPowerEU koji je usvojen 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što su ruske jedinice ušle u Ukrajinu.

Evropska komisija odredila je članicama da smanje potrošnju za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz Rusije, diversificiralo snabdijevanje i potaknula proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Najviše potrošila Njemačka

Prema izvještaju Evropske komisije, potrošnja je na nivou EU-a od augusta 2022. do marta 2024. smanjena za 18 posto, što znači da je EU uštedio 125 milijardi kubika plina.

Eurostat među razlozima za smanjenu potrošnju u prošloj godini izdvaja i energetsku krizu i povećanje cijena energije.

Najviše plina u 2023. potrošila je Njemačka, ukupno 2,96 miliona teradžula, za 3,8 posto manje nego u 2022, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na drugom mjestu liste potrošača je Italija sa 2,35 miliona teradžula i deset posto manjom potrošnjom. Treće mjesto pripalo je Francuskoj s potrošnjom od 1,36 miliona teradžula, što predstavlja smanjenje od 11,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Potražnja je smanjena u 21 zemlji, a porasla u njih šest. Najviše je poskočila u Finskoj – za 25,6 posto, a dvocifreni rast zabilježila je i Švedska – za 11,1 posto.