Zašto je Norveška među najproduktivnijim zemljama svijeta

Norveško društvo pridaje veliku važnost ravnoteži između posla i privatnog života, sa strogim propisima o radnom vremenu i naglaskom na slobodno vrijeme.

Efikasnost norveškog poslovnog modela dijelom je posljedica prakse saradnje između poslodavaca, zaposlenih i sindikata (Mark Coote / Bloomberg via Getty Images)

Sondre Kvam, suosnivač i izvršni direktor Naer platforme za virtualnu stvarnost sa sjedištem u Oslu, podijelio je svoje viđenje sa Business Insiderom o tome zašto je Norveška u pravilu među najproduktivnijim i najsretnijim zemljama svijeta.

Norveška, koja je često ispred, veće od njene, švedske ekonomije, ističe se po impresivnoj produktivnosti, pojavljujući se naročito među prve tri zemlje u svijetu kada se gleda BDP po radnom satu.

Kulturološke razlike u radnim praksama

Kvam, koji ima bogato radno iskustvo i u Norveškoj i u Sjedinjenim Američkim Državama, ukazao je na glavne razlike u kulturi rada između te dvije zemlje.

“U Norveškoj imamo jasnu razdvojenost između posla i privatnog života, a tačnost je nešto što se već odavno podrazumijeva”, naglasio je.

Za razliku od SAD-a gdje se radno vrijeme može protegnuti i do 80 sati sedmično uz druge neobavezne aktivnosti poput odlaska u teretanu i čestih obroka, Norvežani se striktno pridržavaju tradicionalno zadanog radnog vremena, obično od osam do 16 sati, intenzivno se fokusirajući na svoje zadatke u tom vremenskom intervalu.

U Sjedinjenim Američkim Državama radno vrijeme se može protegnuti i na 80 sati sedmično (Shutterstock)

Uloga saradnje u produktivnosti

Efikasnost norveškog poslovnog modela dijelom je posljedica prakse saradnje između poslodavaca, zaposlenih i sindikata, navodi Kvam. Naprimjer, kompanije s više od 30 zaposlenih moraju uključiti “predstavnika zaposlenih” u svoje upravne odbore.

Nadalje, godišnji pregovori o plaćama uključuju sindikate i udruženja poslodavaca, koji postavljaju standarde plaća za cijelu industriju, ali i omogućavaju fleksibilnost u nagrađivanju izuzetno vrijednih radnika.

Fokusiranje na predani rad

Ovdje je obavezan predani rad, rekao je Kvam, ističući fokus na produktivnost bez ometanja poput privatnih obaveza ili dugih pauza.

To je olakšano i javnim standardima od kojih je, naprimjer, i široka upotreba slušalica za smanjenje buke u uredima kako bi se smanjili prekidi.

Ravnoteža između posla, života i slobodnog vremena

Norveško društvo, također, pridaje veliku važnost ravnoteži između posla i privatnog života, sa strogim propisima o radnom vremenu i naglaskom na slobodno vrijeme.

Norvežani se striktno pridržavaju tradicionalnog radnog vremena, fokusirajući se na svoje zadatke (Getty)

Naprimjer, Kvam prilagođava postavke obavještenja čiji je zadatak minimiziranje prekida tokom radnog vremena, što vjeruje da pomaže u održavanju produktivnosti i inspiracije.

Važnost tačnosti

Tačnost je još jedan kamen temeljac norveškog poslovnog bontona. Kašnjenje nije mala greška, već itekako ozbiljna.

“Ako niste poranili, vi ste, zapravo, već zakasnili”, rekao je Kvam, objašnjavajući da je čekanje na nekoga ko kasni gubljenje i vremena i novca.

Izazovi unutar uravnotežene kulture

Iako se Norveška ističe u održavanju produktivne i uravnotežene radne kulture, još se suočava s tipičnim izazovima na radnom mjestu.

Kvam ukazuje na važnost pridržavanja tih strogih pravila. Kao primjer za to navodi svoju suprugu koja je upućena u pravila koja joj garantuju (od firme) neometano vođenje privatnog života te utišava obavještenja na svom mobilnom uređaju nakon kraja radnog vremena, nešto od čega je on u dobroj mjeri onemogućen, kako kaže.

Taj disciplinirani pristup pomaže u oslobađanju radnika od potencijalnog stresa i povećava cjelokupno zadovoljstvo poslom.

Ta strategija ne samo da jača poziciju Norveške kao jednog od svjetskih lidera u produktivnosti, već služi i kao idealan model za postizanje savršene ravnoteže između profesionalnih dostignuća i ličnog blagostanja, smatra Kvam, jer je Norveška zemlja koja je postigla visoku produktivnost i harmoniju između posla i privatnog života.

Izvor: Al Jazeera