Izraelska ekonomija oslabila za gotovo 20 posto zbog rata u Gazi

Prema podacima, rast ekonomije Izraela smanjio se za dva posto tokom cijele 2023. godine, za razliku od 2022. godine kada je iznosio 6,5 posto.

Ekonomski rast Izraela bio je sporiji tokom 2023. godine zbog rata u Pojasu Gaze (Al Jazeera)

Prema preliminarnoj procjeni izraelskog Centralnog zavoda za statistiku (CBS) izraelska ekonomija oslabila je za 19,4 posto na godišnjem nivou u četvrtom kvartalu prošle godine zbog rata u Pojasu Gaze.

Zavod je naveo da je pad ekonomije u posljednjem kvartalu uzrokovan pogoršanjem stanja u svim sektorima u vrijeme kada je nivo investicija opao za 70 posto.

Prema podacima, rast ekonomije Izraela smanjio se za dva posto tokom cijele 2023. godine, za razliku od 2022. godine kada je iznosio 6,5 posto.

Privatna potrošnja je u četvrtom kvartalu smanjena za 27 posto, a praćena je smanjenjem javne potrošnje za oko 90 posto u istom periodu na godišnjem nivou.

Ured za statistiku saopćio je: „Na pad ekonomije u četvrtom kvartalu 2023. godine direktno je uticao rat sa Gazom. BDP se promijenio nakon široke mobilizacije rezervnih vojnika, plaćanja alternativnih troškova stanovanja i nedostatka radne snage u građevinarstvu.“

BDP Izraela porastao je za 2,5 posto na godišnjem nivou u periodu od jula do septembra prošle godine u poređenju sa tri mjeseca prije toga, što je pad u odnosu na prethodnu procjenu od 2,8 posto.

Očekivanja istražnog odjeljenja Centralne banke Izraela su da će rat u Pojasu Gaze u prosjeku potrošiti oko tri posto BDP-a do kraja 2024. godine.

Ekonomski pad nakon 2009. godine

Izraelski rat u Pojasu Gaze izbio je nakon napada Islamskog pokreta otpora Hamas 7. oktobra prošle godine kao odgovor na izraelske prekršaje prema Palestinacima i njihovim svetinjama.

Sa izuzetkom 2020. godine, kada je COVID-19 pogodio svijet i izraelska privreda pala za 2,5 posto, posljednji pad ekonomije bio je 2009. godine nakon globalne finansijske krize.

U cijeloj 2023. godini glavni udar na ekonomiju bio je nivo investicija, koji je pao za dva posto, te potrošnja po glavi stanovnika, koja je pala za 2,8 posto.

Ovi podaci dolaze nekoliko dana nakon što je Moody's snizio kreditni rejting Izraela sa “A1” na “A2” sa negativnim izgledima, što je prvo sniženje kreditnog rejtinga u historiji izraelske države.

Moody's je tada saopćio da je razlog snižavanja kreditnog rejtinga Izraela rat s Hamasom i njegove posljedice, dok je agencija očekivala da će teret duga u Izraelu porasti iznad očekivanja prije rata u Gazi.

Upozoreno je da rizici od eskalacije sukoba s Hezbollahom i dalje postoje, što povećava mogućnost značajnog negativnog uticaja na izraelsku ekonomiju.

Izvor: Al Jazeera i agencije