Novi val poskupljenja pogađa Izrael, opozicija krivi vladu

Tržišni igrači kažu da ih vlada opterećuje troškovima, počevši od stope PDV-a, pa sve do poreza, naknada i zahtjeva za košer, te porasta troškova energije i goriva, što doprinosi visokim cijenama.

Izraelci pate zbog visokih cijena kao posljedica rata u Gazi (Al Jazeera)

Novi val poskupljenja zahvatio je Izrael u decembru, a proizvođači i uvoznici hrane Willie-Food, Strauss, Shastovich i Wissotzky podigli su cijene nekih proizvoda za 15 do 25 posto od 1. februara.

Kompanije kažu da su prinuđene povećati cijene jer su dobavljači podigli cijene sirovina zbog napada grupe Husi na brodove na Crvenom moru te povećanja troškova dostave. Slabljenje šekela također čini uvoz skupljim, navodi izraelski ekonomski list Globes.

List je citirao izjavu uvoznika hrane G. Willi-Food od prošle sedmice, u kojoj se navodi: “Zbog značajnog povećanja cijena pomorskog prijevoza, rata ‘Željezni mač’ (izraelski naziv za rat u Gazi) i međunarodne krize koju su prouzrokovali Husi u Jemenu, cijene kontejnerskog transporta porasle su sa 1.500 dolara na 7.200 dolara, a vrijeme isporuke se udvostručilo”.

Izraelski opozicioni lider Yair Lapid u svojoj objavi na platformi X napisao je: “Ova vlast također uništava ekonomiju. Oštar porast cijena osnovnih proizvoda od 20 posto, a nema ko da upravlja tim pitanjem. Izraelska srednja klasa se urušava pod teretom i dijele novac jedni drugima”.

Prebacivanje krivice na vladu

Michal Fink, zamjenik direktora za strategiju i planiranje politike u Ministarstvu ekonomije i industrije, rekao je prošle sedmice Odboru za ekonomska pitanja Knesseta da postoji veliki jaz između Izraela i drugih zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koji iznosi između 20 i 30 posto, u porastu cijena.

Tržište sa svoje strane optužuje izraelsku vladu za uzrokovanje povećanja cijena, a tržišni igrači kažu da ih opterećuje troškovima, počevši od stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto (u mnogim drugim zemljama OECD-a ne postoji PDV na hranu), pa sve do poreza, naknada i zahtjeva za košer (u skladu s jevrejskom religijom) te porasta troškova energije i goriva, što doprinosi visokim cijenama.

“Dok su prehrambene kompanije pod lupom zbog povećanja cijena, niko se ne bavi pravim razlozima značajnog povećanja troškova života u Izraelu… Hrana je skupa u Izraelu u poređenju sa ostatkom svijeta, ne iz ovih razloga, već zbog državne politike. U protekloj deceniji prosječne plate su porasle mnogo više nego cijene prehrambenih proizvoda, a opći indeks potrošačkih cijena je porastao za 10 posto, dok je prehrambena komponenta porasla nešto manje. Država se ne bavi onim što bi moglo riješiti problem. Zašto u Izraelu postoji PDV na hranu, za razliku od drugih zemalja gdje je stopa PDV-a na hranu nula ili smanjena, a sada ga podižu za još jedan posto? Država zadržava režim kvota koji šteti izraelskoj poljoprivredi, uključujući med, mlijeko i jaja. Zašto nam trebaju kvote za jaja”, prenosi list izjavu neimenovanog izvora.

“U drugim zemljama se podižu porezi na kapital, u pokušaju da se zaštite najugroženiji slojevi stanovništva. Nema razloga da Tnuva (izraelska kompanija za jaja i mliječne proizvode) kupuje sirovo mlijeko po 35 posto većoj cijeni nego na farmi mlijeka u Njemačkoj. I kao da to nije dovoljno, jer fabrike rade samo pet dana u sedmici zbog košera (jevrejsko učenje). Država ne pomaže farmerima, a dozvoljava lokalnim vlastima da skupljaju poreze i nameću druge energiju”, navodi isti izvor.

Planiran porast cijena

Prema tom izvoru, većina kompanija planirala nedavni porast cijena nakon jevrejskih praznika. “Poskupljenja su zamrznuta nakon 7. oktobra, ali svi shvataju da će rat trajati još dugo, a sada se bliži Pesah i nemaju izbora nego da podignu cijene”, dodao je.

Što se tiče pada cijena sirovina, izvor kaže da je do njih došlo nakon mnogo većih poskupljenja tokom godine. “Postoje proizvodi za koje plaćamo više od 10 posto nego što smo plaćali početkom prošle godine. Šećer je poskupio za 27 posto u prošloj godini, a kurs dolara je možda i pao, ali to je nakon što je dostigao vrhunac. Uvoznik i dalje plaća 7 posto više nego prošle godine. Dakle, lako je reći da je kurs dolara opao, ali je viši nego prošle godine”, kazao je.

Adi Pinhas, izvršni direktor konsultantske kuće Commodex, koja je specijalizirana za hedging i trgovinu robom i sirovinama, kaže da se trenutno ne nazire pad cijena, jer su cijene kakaa dostigle najviši nivo ikada, sa 3.800 britanski funti po toni, u poređenju sa 2.000 britanskih funti prošle godine. Šećer je dostigao vrhunac kakav nije viđen više od jedne decenije, na oko 700 dolara po toni, u poređenju sa 500 dolara prije godinu dana.

“U industriji mlijeka, kukuruza i pšenice došlo je do pada ove godine, ali je većina toga nadoknađena premijama za transport tereta, zbog rata (u Gazi). Trenutni pad cijena sirovina je uglavnom neznatan”, dodao je.

Pinhas je naglasio i kako “većina robe ne prolazi kroz Crveno more”, prenosi izraelski list.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada