UN: Da rat sada stane, ekonomija Gaze ne bi se oporavila do kraja stoljeća

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) upozorila je da je sukob izazvao smanjenje BDP-a Gaze za 24 posto i pad BDP-a po glavi stanovnika za 26,1 posto za kompletnu 2023. godinu.

Bit će potrebno do 2092. da se Gaza vrati na nivo iz 2022. godine, kada uopće nije bila dobro mjesto za život, upozorio je UNCTAD (Reuters)

Povratak ekonomije Gaze na obim koji je imala prije sukoba mogao bi potrajati do završnih godina ovog stoljeća ako neprijateljstva u palestinskoj enklavi odmah prestanu, navelo je trgovinsko tijelo UN-a u svom izvještaju.

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) upozorila je da je sukob izazvao smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Gaze za 24 posto i pad BDP-a po glavi stanovnika za 26,1 posto za kompletnu 2023. godinu, prenosi Reuters.

UNCTAD je saopćio da bi, ukoliko bi se vojna operacija završila i obnova odmah počela te ako bi se trend rasta zabilježen u periodu 2007 – 2022. nastavio po godišnjoj prosječnoj stopi od 0,4 posto, Gaza mogla vratiti obim BDP-a na nivo prije sukoba do 2092. godine.

U najboljem slučaju, prema scenariju da bi BDP mogao rasti deset posto godišnje, za BDP Gaze po glavi stanovnika još bi bilo potrebno do 2035. godine da dostigne nivo iz 2006. godine, prije nego što je Izrael 2007. godine uveo trajnu blokadu na kopnu, moru i zraku, pozivajući se na sigurnosne brige.

„Bit će potrebno do 2092. da se Gaza vrati na nivo iz 2022. godine, kada uopće nije bila dobro mjesto za život“, kazao je Rami Alazzeh, ekonomista koji radi na okupiranim palestinskim teritorijama u UNCTAD-u. „Nivo razaranja, kojem svjedočimo u Gazi, zapravo je bez presedana. Za obnovu i oporavak Gaze bit će potrebno mnogo napora međunarodne zajednice.“

Ekonomija u rasulu i prije napada Izraela

UNCTAD je saopćio da su potrebe enklave iznosile oko 3,9 milijardi dolara za oporavak nakon prethodne izraelske vojne intervencije u Gazi 2014. godine. Te potrebe bi bile znatno veće nakon trenutnog sukoba, navodi se u izvještaju.

„S obzirom na nivo razaranja i intenzitet štete kojoj trenutno svjedočimo u Gazi te da je vojna operacija još u toku, cifra potrebna za oporavak u Gazi bit će višestruko veća od 3,9 milijardi dolara potrebnih nakon rata 2014. godine“, rekao je Alazzeh.

Ekonomija Gaze je bila u rasulu čak i prije sukoba zbog izraelske ekonomske blokade, pri čemu se ekonomija enklave smanjila za 4,5 posto u prva tri kvartala 2023. godine, sudeći prema procjenama UNCTAD-a.

Dvije trećine stanovništva živjele su u siromaštvu, a 45 posto radne snage bilo je nezaposleno prije sukoba. Od decembra, nezaposlenost je porasla na nevjerovatnih 79,3 posto, saopćio je UNCTAD.

„Mislim da međunarodna zajednica ni stanovnici u Gazi ne mogu priuštiti decenije humanitarne katastrofe. Gaza treba biti dio razvojne agende, a ne da se tretira kao humanitarni slučaj“, izjavio je Alazzeh.

U izraelskoj ofanzivi na Gazu, nakon napada Hamasa 7. oktobra, ubijeno je više od 26.000 ljudi, saopćile su lokalne vlasti. Navode da je desetkovana infrastruktura i sredstva za život 2,3 miliona stanovnika, prenosi Reuters.

Izvor: Agencije