Plenković: Hrvatski budžet za 2025. godinu 37 milijardi eura

Ukupni prihodi državnog budžeta za 2025. godinu planiraju se u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Ukupni prihodi veći su u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto, a značajan učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz fondova EU-a, rekao je Plenković.

Ukupni rashodi su u odnosu na tekući plan za 2024. godinu veći za 10,2 posto ili 3,4 milijarde eura.

Budžet je usmjeren u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu, ocijenio je Plenković, prenijela je Hina.

Njime se, kako je rekao, želi osigurati bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, uz rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca.

Najavio je nastavak investicija, između ostalog, u sanaciju šteta od potresa, a tu su i ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport i ruralni razvoj.

Budžet, prema Plenkovićevim riječima, prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.

Tako je budžet Ministarstva demografije i useljeništva veći za 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.

Rast 3,2 posto, inflacija 2,7 posto

Vlada za 2025. godinu projicira rast BDP-a od 3,2 posto, a stopu inflacije na 2,7 posto.

Manjak općeg budžeta prema metodologiji ESA 2010 trebao bi, prema projekcijama Vlade, u 2025. godini biti 2,3 posto BDP-a, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto BDP-a u 2027. godini.

Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te bi on na kraju ove godine trebao iznositi 57,4 posto, 56 posto u 2025. te 55 posto BDP-a u 2026. godini.

Vlada na današnjoj sjednici donosi i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025 – 2028, koji se ove godine donosi prvi put.

Njegova izrada rezultat je novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU-a, koji je stupio na snagu 30. aprila 2024. godine.

Ključni element okvira su novine vezane za upravljanje fiskalnom politikom te fiskalna pravila.

Tako je sada, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi, svaka država članica EU-a dužna dostaviti Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.

Reformske aktivnosti i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u prve dvije godine trajanja ovog plana, kao i na poboljšanu apsorpciju evropskih strukturnih i investicijskih fondova.