Hrvatska u septembru s najvećim rastom industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska je u septembru zabilježila daleko najveći rast industrijske proizvodnje u EU, u raskoraku s oštrim padom na evropskoj razini, pokazali su podaci evropskog statističkog ureda, javlja Hina.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u septembru za dva posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata.

U augustu je bila porasla za 1,5 posto, prema revidiranom podatku.

Proizvodnja u industriji EU-a u cjelini također je smanjena za dva posto u odnosu na augusst, kada je prema revidiranom podatku bila uvećana za 1,2 posto.

Najviše je, ponovno, na oba područja pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 3,8 posto u eurozoni i za 3,2 posto u EU.

Smanjena je i proizvodnja energije, na oba područja, za oko 1,5 posto.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju

Povećana je pak proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,6 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.

Sektor trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježio je skroman rast na oba područja, za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke evropske valute i za 0,3 posto na razini Unije.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda zadržala se pak na oba područja više-manje na augustovskoj razini, pokazuju tablice Eurostata.

Najsnažnije je u septembru na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Irskoj, za 10,7 posto.

Slijede Danska i Nizozemska gdje je smanjena za pet odnosno za 2,9 posto.

Daleko najveći rast industrijske proizvodnje u septembru bilježila je pak Hrvatska, za čak 5,8 posto u odnosu na august kada se bila smanjila za 4,6 posto.

Portugal i Slovenija

U grupi zemalja s najvećim rastom proizvodnje na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio i Portugal i Sloveniju s povećanjem proizvodnje za 2,7 odnosno za 1,6 posto.

U odnosu na prošlogodišnji septembar industrijska proizvodnja u eurozoni pala je za 2,8 posto i za 2,4 posto u EU, izračunali su statističari.

Revidirani podaci za august pokazuju pak gotovo stagnaciju proizvodnje na oba područja.

Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 6,4 posto u eurozoni i za 5,6 posto u EU.

Slijede intermedijarni proizvodi čija je proizvodnja na oba područja smanjena oko 2,5 posto.

Pala je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za približno 1,6 posto.

Uvećana proizovdnja energije

Daleko najveći rast proizvodnje bilježio je pak sektor netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,8 posto u eurozoni i za 4,5 posto u EU.

Uvećana je i proizvodnja energije, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU, pokazuje izvještaj Eurostata.

Najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u septembru Irska, za 7,3 posto. Slijede Luksemburg i Mađarska gdje je smanjena za 6,3 odnosno za 5,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u septembru uvećana jedan posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 2,1-postotnog pada u augustu.

Isti postotni rast bilježila je u septembru i Bugarska.

Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Danska, za 7,8 posto u odnosu na prošlogodišnji septembar. Slijede Belgija i Litva gdje je uvećana za šest odnosno za 3,5 posto.