Državljani BiH prvi, a Nepalci drugi po broju radnih dozvola u Hrvatskoj
Strani radnici najviše se žale ombudsmanu jer nisu dobili platu ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, jer im je dio plate isplaćen ‘na ruke’ ili su bili prisiljeni na prekovremeni rad.
U Hrvatskoj je najviše radnih dozvola izdano radnicima iz Bosne i Hercegovine, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi ombudsmanu odnosilo se na neisplatu primanja ili isplatu umanjenih plata, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji.
Strani radnici najviše se žale ombudsmanu jer nisu dobili platu ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, jer im je dio plate isplaćen na ruke ili su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i sedmični odmor, navela je zamjenica ombudsmana Dijana Kesonja na Forumu o urbanoj sigurnost koji je je okupio brojne stručnjake, prenosi Hina.
Nastavite čitati
list of 4 itemsMigranti jačaju ekonomiju Charleroija
Vjerski identitet u SAD-u: Rast kršćanskog nacionalizma i njegove posljedice
Ankete: Muslimani u Evropi na udaru rasizma
Strani radnici se žale da im nije pružena pomoć nakon povreda na radu, moraju obavljati poslove koji nisu u ugovoru o radu, a uz sve to poslodavci im zaprijete da će dobiti otkaz i da će im oduzeti pasoš budu li insistirali na svojim pravima, kazala je Kresonja.
Navela je i konkretne primjere, pa je tako jedan poslodavac od konobarice nakon sezone tražio da mu čisti kuću i čuva djecu. Jedan radnik se u ime svojih desetak kolega požalio na loš smještaj, a inspektorat je u kontroli otkrio da su neki radili za tri poslodavca.
Jednom Indijcu je, kako prenosi Hina, poslodavac rekao da mu mora predati pasoš želi li dobiti platu. Uzbekistanac se nekoliko puta povrijedio na radnom mjestu, ipak ni jednom nije dobio pomoć, a slučaj nije prijavio policiji jer se bojao posljedica.
“Društvo treba pripremiti za strane radnike jer su drugačiji, što dovodi do verbalnih i fizičkih napada na njih”, upozorila je Kesonja.
Hrvatska privlačna jer je u EU
“Strane radnike u Hrvatsku privlače sunce i nogomet, a najviše činjenica da smo u EU”, rekla je sociologinja Marica Marinović Golubić s Fakulteta hrvatskih studija predstavljajući istraživanje u kojem je bilo uključeno 30 stranih radnika iz Nepala, Indije, Pakistana i Filipina.
To istraživanje, obavljeno u sklopu projekta “Suvremene radne migracije – novi stanovnici grada Zagreba” pokazalo je da s Filipina stižu podjednako i muškarci i žene od kojih su mnoge udane i imaju djecu, s kojima komuniciraju preko mobitela i šalju novac za školovanje.
Iz Nepala stiže više muškaraca nego žena. Nepalke su mlade i neudane, a muškarci su uglavnom oženjeni. Iz Pakistana, Bangladeša i Indije stižu isključivo muškarci. Zajedničko im je da svi oni strepe hoće li im se obnoviti radna dozvola, rekla je Marinović Golubić.
Pojasnila je da doseljenike Hrvatska najviše privlači jer je članica EU i jer im Evropa znači bolji i bogatiji život, a državljanstvo neke od zemalja EU je najpoželjnije državljanstvo svijeta, poželjnije čak od državljanstva SAD-a.
“Cijela obitelj se udružuje da ih pošalje u EU, a taj pothvat košta šest do sedam tisuća eura. Zadužuju se po godišnjoj kamati od čak 36 posto, pa zato većinu plaće šalju obitelji koja onda vraća taj dug”, kazala je sociologinja.
Zaključak istraživanja je, naglasila je, da “hrvatsko društvo postaje multietničko i imigracijsko jer je za imigrante bogati zapad, no problem je što regrutiranje i dovođenje stranih radnika prepušteno isključivo privatnicima i posrednicima”.
Agencije obećavaju ogromne plate
“Strani radnici dolaze preko agencija koje izazivaju probleme jer im obećaju ogromne plaće, a kad dođu ne znaju što će raditi”, upozorio je Goran Burišić iz zagrebačke kompanije koja zapošljava gotovo 120 stranih radnika koji rade za Wolt kao dostavljači.
“U Indiji, na primjer, ne mogu u našem veleposlanstvu tražiti vizu već moraju imati agenta koji od njih uzima novac i aplicira za vizu. Neki radnici dolaze u Hrvatsku s planom bijega dalje u zapadne zemlje na što ih često potiču upravo njihovi agenti koji su ih i doveli u Hrvatsku”.
Burišić, koji je po struci kriminolog, upozorio je i da su njihovi dostavljači lani i ove godine bili jako izloženi napadima.
“Dočekaju ih i pokupe im narudžbu, a u Novom Zagrebu su djeca od 14 do 16 godina dostavljače gađala voćem, kamenjem i drugim predmetima te ih rušili sa skutera”, rekao je.
Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose osvrnuo se i na učenje hrvatskog jezika sa čim se, kako kaže, “jako kasni, a broj predviđenih sati nije adekvatan”.
“Sektori s najviše radnih dozvola su izgradnja, turizam i ugostiteljstvo. No, cilj je potaknuti dolazak visokokvalificirane radne snage jer je Hrvatska visokokvalificirana radna snaga emigrirala, a umjesto nje dolaze niskokvalificirani radnici”, dodao je Butković.