Slovenci na prvom mjestu po kupovini nekretnina u Hrvatskoj
Pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, pogotovo u godini prije uvođenja eura.
Slovenci su došli na prvo mjesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj, piše Jutarnji list, navodeći da je lani u većini županija pala kupoprodaja nekretnina.
Pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, pogotovo u godini prije uvođenja eura, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje.
No, to se ne odnosi na susjede Slovence koji su kupili 3.392 nekretnine, što je 100-ak više nego godinu ranije, zauzevši prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj.
Godinu ranije na tom su mjestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko 3.000 nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini.
Promet nekretnina pao u 12 županija
Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju stanovnici Austrije, Češke i Slovačke.
Informacije su to koje donosi novi portal ministarstva finansija Hrvatske, a omogućuje usporedbu poreznih sistema zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnom nivou.
Prema tim informacijama, promet nekretnina lani je naime pao u 12 hrvatskih županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen veći broj kupoprodaja nego u 2022.
Najviše se trgovalo u Varaždinskoj županiji
Pregled obuhvata kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a iz njih proizlazi da ih je u Zagrebu lani bilo 18.307 ili 7,2 posto manje nego godinu ranije, a veći pad je bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je broj kupoprodaje nekretnina pao deset posto, na 10.497.
Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, promet je povećan za čak 52 posto, na 5.309 realiziranih ugovora.
Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale “različite nekretnine” – poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade, odnosno kompleksi te ugostiteljsko-turističke zgrade: na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja.
Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po 20-ak posto ukupnih kupoprodaja. Četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta.