NYT: Žive li Sjedinjene Američke Države zaista od zaduživanja?

U izvještaju koji je objavio The New York Times raspravljalo se o pitanju zaduživanja i državne potrošnje, te se navodi da su oni neophodni za poticanje ekonomije u vrijeme recesije.

Obveznice američkog Ministarstva finansija igraju važnu ulogu u globalnom finansijskom sistemu (Shutterstock)

Za vlade koje se suočavaju s egzistencijalnim krizama poput ratova ili pandemija zaduživanje se čini logičnim kao način za mobilizaciju nacionalnih resursa, kako je to rekao ekonomista Barry Eichengreen u svojoj knjizi U odbrani javnog duga iz 2021. godine.

Savezni dug u Sjedinjenim Američkim Državama star je koliko i sama država. U izvještaju koji je objavio The New York Times raspravljalo se o pitanju zaduživanja i državne potrošnje, te se navodi da su oni neophodni za poticanje ekonomije u vrijeme recesije.

Obveznice Ministarstva finansija, sigurne i likvidne, igraju važnu ulogu u globalnom finansijskom sistemu, do te mjere da su u kasnim devedesetim, kada je Amerika doživjela period ekonomskog rasta i smanjenje vojne potrošnje, što je omogućilo vladi da naglo smanji zaduživanje, ekonomisti i bankari izrazili zabrinutost zbog posljedica premalog saveznog duga.

Neodrživo zaduživanje

Sjedinjene Američke Države trenutno se zadužuju u velikim količinama tokom perioda ekonomskog rasta kako bi ispunile osnovne i stalne obaveze, ali ova situacija je sve neodrživija. Tokom naredne decenije, Ured američkog Kongresa za budžet predviđa da će deficit saveznog budžeta u prosjeku iznositi oko dva biliona dolara godišnje, uz više od 25,4 biliona dolara duga koji vlada već duguje investitorima.

Prema novinama, pozajmljivanjem se osigurava novac koji se može koristiti za dobrobit američkog naroda direktno u obliku plaćanja kamata investitorima koji kupuju državne obveznice. Umjesto ubiranja poreza od bogatih, Vlada plaća bogatima da pozajmi njihov novac.

Novine su navele da će do 2029. godine Vlada svake godine potrošiti više na kamate nego na nacionalnu odbranu, prema Uredu za budžet američkog Kongresa. Do 2033. godine plaćanje kamata će trošiti iznos jednak 3,6 posto ekonomske proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama.

List smatra da je era niskih kamata završena. Kako god, rastu troškovi života zbog pozajmljenog novca.

Dogovor o gornjoj granici duga

Republikanci očigledno nisu zabrinuti zbog duga, a posljednjih decenija su donijeli poreske olakšice koje primoravaju vladu da pozajmljuje više novca, a već su dobili novi paket za smanjenje poreza. Demokrate su, s druge strane, postale oprezne po pitanju poziva na smanjenje potrošnje jer se predviđanja strašnih posljedica nisu ostvarila i zato što su naučili gorku lekciju da odobravanje smanjenja potrošnje stvara prostor republikancima da opravdaju još jedan krug smanjenja poreza.

Dio problema je i gornja granica duga, navodi list, kao sredstva koje republikanci koriste da ucjene demokrate da smanje potrošnju prijeteći da će zemlju gurnuti u neizmirivanje obaveza.

Na kraju izvještaja se zaključuje da će svaki suštinski dogovor o gornjoj granici duga u budućnosti na kraju zahtijevati kombinaciju povećanja prihoda i smanjenja potrošnje. Obje strane će morati da naprave ustupke. Republikanci bi trebali prihvatiti da je potrebno naplatiti ono što vlada duguje i oporezovati bogate.

Demokrate bi trebale prepoznati da promjene u socijalnom osiguranju i zdravstvenoj skrbi, glavnim pokretačima planiranog rasta federalne potrošnje, moraju biti na stolu. Bilo koja druga opcija bi se pokazala fiskalno neodrživom.

Izvor: Agencije