Dinamičan rast bilateralne trgovine sa Njemačkom prilika za Balkan
Azra Ramić iz Predstavništva njemačke privrede u BiH ističe kako njemačke kompanije prvenstveno privlači potreba za ‘near shoringom’.
Prema podacima Privredne i industrijske komore iz njemačkog grada Ulma (IHK), dinamično raste bilateralna trgovina između Njemačke i šest država Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija).
Ukazuju kako aktuelna situacija, bilo sa sredstvima za proizvodnju ili radnom snagom, sve više potiče kompanije da se prošire na međunarodnom tržištu i traže nove mogućnosti.
„Bilateralna trgovina između Njemačke i šest zemalja Zapadnog Balkana, koje žele pristupiti Evropskoj uniji u srednjoročnom periodu, raste dinamično već nekoliko godina. Između 2015. i 2022. godine, trgovina robom je porasla za više od dva puta i dostigla je iznos od 16,7 milijardi eura“, ističu iz IHK Ulm.
Dodaju kako njemačke kompanije, također, sve više ulažu širom Zapadnog Balkana, a do kraja 2021. godine uloženo je više od četiri milijarde eura.
„Sa jeftinom i konkurentnom infrastrukturom, trenutno teško da postoji bolji izbor od Zapadnog Balkana za jednostavne lance snabdijevanja neposredno ispred vrata EU-a. Detaljniji pregled snažnog rasta njemačkog uvoza u protekloj godini iz Srbije (+42 posto), Bosne i Hercegovine (+35 posto), Kosova (+46 posto), Albanije (+34 posto) i Sjeverne Makedonije (+11 posto) pokazuje povećanu važnost Zapadnog Balkana kao tržišta nabave“, dodaju iz Privredne i industrijske komore Ulm.
Globalni problem radna snaga
Ovi podaci bili su povod za razgovor sa Azrom Ramić, zamjenicom direktorice Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini, te direktoricom DEinternational, koja ukazuje kako Njemačka „tradicionalno ima izvrsne trgovinske odnose sa zemljama Zapadnog Balkana“.
„Za Bosnu i Hercegovinu možemo reći da, pored toga, imamo čvrste spone iz oblasti razvojne i tehničke saradnje. Predstavnici njemačkih organizacija i fondacija su svi zastupljeni u Bosni i Hercegovini. Tu mislim, pored Njemačke Ambasade, prije svega na GIZ, KFW ali i Goethe-Institut, te veliki broj njemačkih nevladinih organizacija i političkih fondacija“, ističe Ramić u razgovoru za Al Jazeeru.
Dodaje kako je Predstavništvo njemačke privrede već 26 godina postoji u Bosni i Hercegovini.
„To su jaki odnosi povjerenja sa mnoštvom ostvarenih projekata i direktnih investicija. U skladu sa globalnim ekonomskim kretanjima, trendovima deglobalizacije i diverzifikacije lanca snabdjevanja, Bosna i Hercegovina ima priliku da iskoristi svoju prednost u smislu bilateralnih trgovina.“
Naša sagovornica kaže kako je samo u Bosni i Hercegovini registrirano 500 kompanija sa njemačkim kapitalom, te kako su direktne njemačke investicije „kontinuirano rasle i iznosile su 470 miliona eura za period 2003-2021. od ukupno 8,32 milijarde direktnih investicija“.
„Njemačke kompanije prvenstveno privlači potreba za ‘near shoringom’. Bosni i Hercegovini pogoduje sam geografski položaj tj. granica sa EU-om i blizina Njemačke. Kulturološke i jezičke prepreke gotovo da ne postoje, a bh. kompanije zastupaju iste sisteme vrijednosti i teže istim principima poslovanja.“
„Kompanije u našoj državi njemačkim partnerima mogu osigurati brzu isporuku/poštivanje rokova i nivo kvaliteta koji je neophodan po EU, tj. njemačkim standardima. Istovremeno su cijene energenata i ljudskih resursa još uvijek konkurentne u poređenju sa mnogim drugim državama“, govori Ramić.
Manjak stručne radne snage postao je globalni problem, ne samo problem Balkana ili Evrope.
„Na protekloj svjetskoj konferenciji u Berlinu, kada su se sastale sve bilateralne njemačke vanjskotrgovinske komore (AHK), dakle 150 ureda iz 93 zemlje, mogli smo čuti da isti problem imaju Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i cijela Evropa.“
„Međutim, ako se mi ipak fokusiramo na Bosnu i Hercegovinu, mislim da više ptice na grani znaju, a kamoli odgovorni donosioci odluka, da stručna radna snaga napušta Bosnu i Hercegovinu prvenstveno radi političke nestabilnosti, manjka perspektive za mlade ljude i nižeg standarda života u poređenju sa istim kvalifikacijama u drugim državama Zapadne Evrope. Naravno da tu igraju ulogu i visok stepen korupcije, zdravstveni i obrazovni sistem, ali i pravna sigurnost. Sve su to faktori koji utječu na odluke kadrova da napuste svoju državu“, ukazuje sagovornica.
Manjak strateškog pristupa
Šta uraditi da se popravi privredno okruženje i ohrabre dalje njemačke investicije u regiji? Ramić odgovara kako iz kompanija apeliraju na povećanje političke stabilnosti, smanjenje korupcije i smanjenje ukupnog troška poslovanja.
„U više navrata sam navodila činjenicu da Bosna i Hercegovina nema strateški pristup kada su u pitanju subvencije za strane investitore, što bi nam značajno povećalo broj zainteresovanih njemačkih kompanija da upravo Bosnu i Hercegovinu izaberu za svoju narednu lokaciju poslovanja. Veliki iskorak u tom kontekstu bi značio i razvoj cestovnog i aviosaobraćaja.“
Naglašava kako ranije spomenuto ekonomsko istraživanje pokazuje da su „strani investitori generalno iznimno zadovoljni sa svojim poslovanjem u Bosni i Hercegovini, da planiraju reinvestirati i širiti svoje kapacitete“.
„Dakle, uprkos svim izazovima, naš zadatak je da budemo spona između njemačkog i bosanskohercegovačkog tržišta, tako što podržavamo postojeće kompanije, ali i aktivno doprinosimo privlačenju direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Jedan od fokusa našeg rada jeste spajanje njemačkih i bosanskohercegovačkih kompanija kroz razne aktivnosti kao što su delegacijska putovanja, B2B razgovori, individualna savjetovanja i slično. Zatim, fokusiramo se i na umrežavanje kompanija koji su već u Bosni i Hercegovini, te na podršku njemačkim kompanijama prilikom ulaska na bosanskohercegovačko tržište i zastupanje interesa naših članica.“
„Posebno radimo u oblasti energetske efikasnosti, green economy, digitalizaciji, samoodrživosti, te na društvenoj odgovornosti“, zaključuje Azra Ramić.