Standard hrvatskih građana za četvrtinu niži od evropskog prosjeka

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države ili NGO.

I u 2022. najvišim se standardom, iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, mogao pohvaliti Luksemburg (EPA - Ilustracija)

Standard građana u Hrvatskoj blago je poboljšan u 2022. godini, ali je za četvrtinu niži od prosjeka Evropske unije, pokazale su prve procjene Eurostata, evropskog statističkog ureda.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države, odnosno nevladine organizacije, prenosi Hina.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

I u 2022. najvišim se standardom, iskazanim stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, mogao pohvaliti Luksemburg – za 36 posto većim od evropskog prosjeka. Kriza je, ipak, uzela danak, budući da su u 2021. bili 46 posto iznad prosjeka.

Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom otprilike za petinu višom od prosjeka EU-a, dok su najbliži prosjeku Italija, Kipar i Litvanija.

Bugarska ima najniži standard

Slovenija, Španija, Portugal, Rumunija i Malta zaostajale su za prosjekom od 10 do 15 posto, dok je Hrvatska u grupi zemalja s najnižim standardom u 2022. godini. Dok je prošle godine stvarna osobna potrošnja po stanovniku bila niža za 25 posto nego u EU, dvije godine ranije taj rezultat bio je niži za 28 posto.

Najbliža je Hrvatskoj u 2022. bila Slovačka, koja je za prosjekom zaostajala za 27 posto. U grupi su i Grčka, Mađarska i Estonija gdje je potrošnja bila oko 30 posto ispod prosjeka.

Najniži nivo stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za trećinu nižu od prosjeka EU-a.

Izvor: Agencije