Evropska unija u 2022. godini dostigla najveću stopu zaposlenosti

Kriza koja je, prvog zbog pandemije, a onda i ruske agresije na Ukrajinu, zahvatila cijeli svijet izazvala je veliku zabrinutost.

Ekonomski analitičari diljem svijeta strahovali su da zbog krize i rezanja troškova ne dođe do masovnih otpuštanja radnika i još veće krize. Ipak, podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da, barem za sada, nema prevelikog razloga za strah.

Prema tim podacima, u 2022. godini bilo je zaposleno 75 posto (193,5 miliona) osoba u dobi od 20 do 64 godine u Evropskoj uniji, što je najveći udio zaposlenih zabilježen od početka 2009. Stopa zaposlenosti pala je na 72 posto 2020. zbog pandemije, ali se postotak podigao vratio na 73 posto godinu kasnije i dodatno porastao za dva postotna boda (pp) prošle godine.

Među članicama EU-a, 11 ih je imalo stope zaposlenosti iznad 78 posto, što je jedan od tri cilja postavljena u akcijskom planu Evropske unije do 2030. Holandija sa 83 posto, te Švedska i Estonija sa po 82 posto imaju najviše stope zaposlenosti, dok su najniže stope zabilježene u Italiji (65 posto), Grčkoj (66 posto) i Rumuniji (69 posto).

Žene kvalificiranije od muškaraca

Stopa prekvalificiranosti u EU-u u prošloj godiji iznosila je 22 posto, s 21 posto za muškarce i 23 posto za žene. Prekvalificiranost je pojam koji se označava zapošljavanje ljudi s tercijarnim obrazovanjem u zanimanjima koja ne zahtijevaju tako visok nivo obrazovanja. Budući da je 2023. proglašena Evropskom godinom vještina, ove bi statistike mogle pomoći u informiranju kreatora politika o tome kako ljudi u EU-u prolaze u pogledu primjene svojih kvalifikacija.

Među zemljama EU-a, stopa prekvalificiranosti bila je najveća u Španiji (36 posto), a slijede Grčka i Kipar (svaka po 32 posto). S druge strane, Luksemburg (sedam posto), Švedska, Danska, Mađarska i Češka (svaka po 14 posto) bilježe najniže stope.

U 19 od 27 zemalja EU-a žene su imale više stope prekvalificiranja od muškaraca, s najvećim razlikama zabilježenim na Malti (+11 pp), Kipru (+8 pp), Italiji i Slovačkoj (obje +7 pp). Međutim, u osam zemalja EU-a muškarci su imali više stope prekvalificiranja, a najveće su razlike zabilježene u baltičkim zemljama: Litvanija (+5 pp), Estonija i Latvija (svaka po +4 pp).

Zaposlenost u 2022. u usporedbi sa ciljem EU-a

Godine 2017. Evropska komisija, Evropski parlament i Vijeće zajednički su predstavili Akcijski plan evropskog stuba socijalnih prava sa ciljem promoviranja pravednih i efikasnih tržišta rada i sistema socijalne pomoći diljem Evrope. Kako bi postigla ovaj cilj, EU je postavio tri cilja za 2030. godinu, od kojih je jedan – postići stopu zaposlenosti od 78 posto.

Prošle godine, broj zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine u EU iznosio je ukupno 193.458.000, što je činilo 74,6 posto svih osoba u odgovarajućoj dobnoj grupi. U članicama EU-a, 11 zemalja prijavilo je stopu zaposlenosti veću od 78 posto, dok je 11 zemalja palo u raspon od 70 do 78; preostalih pet zemalja imalo je stope zaposlenosti ispod 70 posto.

Stope zaposlenosti u pet država članica EU-a premašile su 81 posto – Holandija je vodeća s 82,9 posto, a slijede je Švedska (82,2), Estonija (81,9), Češka (81,3) i Malta (81,1). Slične stope zabilježene su u zemljama EFTA-e s dostupnim podacima – na Islandu (84,8), te u Švicarskoj (81,9) i Norveškoj (80,9). Nasuprot tome, Hrvatska (69,7), Španija (69,5), Rumunija (68,5), Grčka (66,3) i Italija (64,8) imale su stope zaposlenosti ispod 70 posto.

Kao dio svoje predanosti promoviranju uključivog zapošljavanja, Akcijski plan evropskog stuba socijalnih prava postavio je cilj smanjiti jaz u zapošljavanju među spolovima. Godine 2022. stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine u EU iznosila je 74,6 posto. Međutim, postoji značajan jaz između stopa zaposlenosti muškaraca i žena. Dok je stopa zaposlenosti muškaraca u EU-u iznosila 80 posto, stopa zaposlenosti žena u EU-u bila je 69,3 posto, što je rezultiralo rodnom razlikom u zaposlenosti od 10,7 postotnih bodova.

Devet država članica EU-a ima veće razlike u zapošljavanju među spolovima od razlika u EU kao cjelini. Te zemlje uključuju Španiju, Irsku, Kipar, Poljsku, Maltu, Češku, Rumuniju, Italiju i Grčku. Najveće razlike u zaposlenosti među spolovima zabilježene su u Italiji i Grčkoj, gdje je bilo zaposleno nešto više od polovice ženskog stanovništva (55 odnosno 55,9 posto), u usporedbi s oko tri četvrtine muškog stanovništva (74,7 odnosno 76,9 posto).

Generalno, u svim državama članicama EU-a stopa zaposlenosti muškaraca viša je od stope zaposlenosti žena. Međutim, rodna razlika u zaposlenosti bila je relativno mala u baltičkim zemljama (Litvanija, Latvija i Estonija) i Finskoj, s razlikama od tri postotna boda ili manje.

Zaposlenost starijih u odnosu na mlade

Podaci iz 2022. pokazuju da su u EU mladi muškarci u dobi od 15 do 24 godine imali višu stopu zaposlenosti (37 posto) nego njihove kolegice (32,3 posto). Iste je godine bilo zaposleno 87 posto muškaraca u dobi od 25 do 54 godine, dok je stopa žena u istoj dobnoj grupi bila 76,5 posto. Za osobe u dobi od 55 do 64 godine stopa zaposlenosti bila je 68,7 posto za muškarce i 56,2 posto za žene. To naglašava sve veći jaz u zaposlenosti spolova s dobi: 4,7 postotnih bodova za dobnu grupu 15-24 godine, 10,5 postotnih bodova za 25-54 godine i 12,5 postotnih bodova za grupu 55-64 godine.

Dugoročni trend pokazuje da je stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 55 do 64 godine bila na uzlaznoj putanji i manje je sklona fluktuacijama, čak i tokom pandemije. Između 2009. i 2022. došlo je do značajnog povećanja od 21,1 pp u stopi zaposlenosti žena u dobi od 55 do 64 godine, dok su muškarci u istoj dobnoj grupi zabilježili porast od 16,9 pp. Za one u dobi od 25 do 54 godine, stopa zaposlenosti porasla za 6,3 pp za žene i 3,8 pp za muškarce. Najmanji porast zabilježen je kod mladih muškaraca i djevojaka, kod kojih su i jedni i drugi zabilježili rast zaposlenosti od 2,2 postotna boda.

Tokom 13 godina, između 2009. i 2022, dobna struktura zaposlenosti u EU-u doživjela je značajnu promjenu, s rastućim udjelom zaposlenih osoba u dobi od 55 do 64 godine i smanjenjem udjela osoba u dobi od 15 do 24 godine. U 2009. godini muškarci u dobi od 55 do 64 godine činili su 13,2 posto svih zaposlenih muškaraca u dobi od 15 do 64 godine, da bi 2022. godine porasli na 19,3 posto (+6,1 pp).

Promjena za žene u dobi od 55 do 64 godine u istom je razdoblju bila još snažnija: one su činile 11,6 posto svih zaposlenih žena u dobi od 15 do 64 godine u 2009, što je poraslo na 19,2 posto u 2022. (+7,6 pp). S druge strane, udio zaposlenih osoba u dobi od 15 do 24 godine među svim zaposlenima u dobi od 15 do 64 godine pao je s 9,1 posto za muškarce i 9,3 posto za žene u 2009. na 8,4 posto za muškarce i 8,0 posto za žene u 2022. godini.

Zaposlenost prema stepenu obrazovanja

Kako bi se promovirao način razmišljanja o rastu prema prekvalificiranju i usavršavanju, 2023. je proglašena Europskom godinom vještina. Cilj je opremiti ljude potrebnim vještinama za osiguranje relevantnih, visokokvalitetnih poslova.

Nivo obrazovanja ima značajan utjecaj na stopu zaposlenosti. U 2022. godini u EU je stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 20 do 64 godine s visokim stepenom obrazovanja iznosila 86 posto, što je mnogo više od stope za one koji su završili samo niži stepen obrazovanja, koja je iznosila 57,2 posto. Vrijedno je napomenuti da se visoki stepen obrazovanja odnosi na tercijarno obrazovanje, koje obuhvata tercijarno obrazovanje kratkog ciklusa, bachelora, magistara ili doktorata, dok se niska stopa odnosi na (najviše) primarnu ili niže srednje obrazovanje. Stopa zaposlenosti u EU-u za ljude koji su završili svoje obrazovanje na srednjem stepenu bila na 74,2 posto.

Zaposleni ljudi s doktorskim ili ekvivalentnim stepenom obrazovanja imaju relativno mali postotak zaposlenosti u svim zemljama. Najveći udio u EU zabilježen je u Sloveniji (4,4 posto), Luksemburgu (3,1), Švedskoj (2,3) i Njemačkoj (2,1), dok je najmanji u Bugarskoj i Rumuniji (0,4 i 0,3 posto).