Šta stoji iza napora Irana i Rusije na povezivanju bankarskih sistema?

“Finansijski kanali između Irana i svijeta se obnavljaju”, izjavio je novi guverner Centralne banke Irana (CBI) Mohammadreza Farzin objavljujući informaciju da su Iran i Rusija preduzeli značajan korak ka povezivanju svojih bankarskih infrastruktura usred zapadnih sankcija.

Rusija to još nije komentirala, ali prema CBI-u, nakon godina rada, dvije zemlje uspjele su povezati iransku nacionalnu uslugu finansijskih poruka SEPAM s ruskim sistemom finansijskih poruka Banke Rusije (SPFS).

SPFS je ruski ekvivalent Društva za svjetsku međubankarsku finansijsku telekomunikaciju (SWIFT), globalnog sistema finansijskih poruka i prijenosa, a cilj mu je povezati ga s drugim velikim silama poput Kine i Indije.

Moskva je počela razvijati SPFS kada joj je prijetilo izbacivanje iz SWIFT-a zbog aneksije Krima 2014. godine.

Cjelokupni iranski bankarski sistem odsječen je od SWIFT-a, kao rezultat niza američkih sankcija koje su počele 2018. godine, kada se tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump jednostrano povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine sa svjetskim silama.

Bilateralna trgovina četiri milijarde dolara

Razgovori o obnovi tog sporazuma i dalje su na mrtvoj tački.

Ali sada, kako tvrdi Iran, svih njegovih nekoliko desetaka finansijskih institucija mogu se povezati s ruskim bankama, kao i s više od 100 banaka iz 13 drugih, uglavnom euroazijskih, zemalja koje imaju pristup SPFS-u.

Ova objava dolazi u trenutku sve većeg zbližavanja Teherana i Moskve nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je pokrenulo dodatne sankcije Zapada protiv Rusije.

Iran je, također, bio na meti zbog opskrbe Rusije bespilotnim letjelicama, za koje kaže da su isporučene prije početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Unapređenje ekonomskih veza ključno je za odnos između dvije zemlje, a bilateralna trgovina prošle godine porasla je na više od četiri milijarde dolara, po prvi put u historiji, prema iranskim i ruskim zvaničnicima.

Iranska vlada rekla je prošle sedmice da je Rusija, sa 2,7 milijardi dolara, daleko najveći investitor u iransku ekonomiju, pod sankcijama, u prvoj godini predsjedničkog mandata Ebrahima Raisija, koji je došao na tu dužnost u augustu 2021. godine.

Za daljnje proširenje ekonomskih odnosa Iranu i Rusiji bila je potrebna jača bankarska veza, a sada je taj problem, kako se čini, otklonjen.

Potrebne velike ekonomije poput Kine i Indije

Prije rata u Ukrajini i sankcija koje su nametnute Moskvi Iran je bio zainteresiraniji od Rusije za strukturiranu bankarsku saradnju, ali sada se čini da se i Rusija više zalaže za to, kaže Hamidreza Azizi, saradnik na njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.

“U tom smislu, čini se da po prvi put u proteklim desetljećima postoji snažna volja na obje strane da se unaprijede i institucionaliziraju ekonomski odnosi”, rekao je Azizi za Al Jazeeru. “Dakle, politička volja svakako postoji.”

Međutim, tvrdi Azizi, bar kratkoročno, ruski sistem neće se pretvoriti u održivu alternativu SWIFT-u, jer su mu potrebne druge velike ekonomije poput Kine i Indije da se pridruže ili čak preuzmu lidersku poziciju.

“S obzirom na to da su obje zemlje još uvijek prilično oprezne u pogledu odnosa sa Zapadom, trebat će dugo vremena da se to ostvari, ako se uopće ostvari. To također u velikoj mjeri zavisi od globalnog rivalstva između Washingtona i Pekinga”, rekao je Azizi.

Za Iran jednostavno povezivanje svog sistema finansijskih poruka s ruskim ne jača automatski bankarske odnose. jer banke povezane sa SPFS-om tek moraju odlučiti žele li raditi s iranskim klijentima i otvoriti korespondentne račune s iranskim bankama.

“To je kao da je osoba u telefonskoj mreži i može se povezati s bilo kim, ali možete reći da postoji komunikacija samo kada se to stvarno dogodi”, rekao je Mohsen Karimi, zamjenik čelnika CBI-ja za međunarodne poslove za iransku državnu agenciju Tasnim.

Oslabiti utjecaj američkog dolara i eura

Azizi je za Al Jazeeru kazao kako sumnja da bi neruske banke povezane sa SPFS-om preuzele povećani rizik finansijskih veza s Iranom.

“Čak ne znam jesu li sve ruske banke jednako zainteresirane za to, jer neke od njih još uvijek imaju interese u Evropi i negdje drugo, koji bi mogli biti ugroženi ako rade s Teheranom”, rekao je.

Teheran i Moskva također nastoje ojačati korištenje svojih nacionalnih valuta u trgovini kako bi pokušali postepeno oslabiti utjecaj američkog dolara i eura na svoje ekonomije.

U julu prošle godine ruska rublja službeno je dodana u “košaricu“ valuta koje se nude na NIMA-i, državnom deviznom tržištu za iranske uvoznike i izvoznike, pokrenutom 2018. godine, a koji nadzire Centralna banka.

Tadašnji šef CBI-ja Ali Salehabadi kazao je da je tržište rublje pokrenuto s ugovorom vrijednim dva miliona rubalja (28.300 dolara), također ohrabrujući iranske izvoznike u Rusiju da ponude svoje rublje na tržištu.

NIMA sada održava fiksnu stopu, vještački nižu u poređenju s otvorenim tržištem, u nastojanju da spriječi daljnje posrtanje posrnule iranske valute, koja je nedavno zabilježila nove najniže vrijednosti svih vremena, usred protesta u zemlji i aktuelne napetosti u odnosima sa Zapadom.

Zvaničnici nisu otkrili nikakve podatke o obimu poslova u rialima i rubljama u NIMA-i, niti koliki se tačno dio njihove ukupne bilateralne trgovine trenutno odvija u nacionalnim valutama dvije države.

Uvoze istu robu, konkurenti na nekoliko tržišta

Omogućavanje bankama da obrađuju prekogranična plaćanja ne znači da će se trgovina automatski povećati, pošto se ruski i iranski trgovci i dalje suočavaju s izazovima, mišljenje je Esfandyara Batmanghelidja, izvršnog direktora Fondacije Bourse & Bazaar, ekonomskog think-tanka.

“I dalje postoji nedostatak likvidnosti na deviznom tržištu za rublje i riale”, rekao je za Al Jazeeru.

“Ruskoj i iranskoj ekonomiji također nedostaje osnovna kompatibilnost. Dvije zemlje izvoze i uvoze istu robu, što znači da su konkurenti na onih nekoliko tržišta koja ostaju otvorena za sudjelovanje u sankcioniranoj trgovini”.

Batmanghelidj je kazao da je objava o bankovnoj vezi značajna, jer signalizira da ruski i iranski kreatori politike rade na prevladavanju tehničkih prepreka za povećanje trgovine, ali da sama po sebi “ne mijenja igru”.