Svaki deveti stanovnik Srbije prima socijalnu pomoć

Samo prošle godine, prema izvještaju Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, evidentirano je 707.188 korisnika usluga centara za socijalni rad.

Evidentirani broj korisnika prošle godine ujednačen je u odnosu na 2021. godinu, ali je povećanje u odnosu na period od prije 10 godina za osam posto (Reuters)

Srbija je zemlja siromašnih u kojoj socijalnu pomoć prima svaki deveti stanovnik, piše Danas.

List navodi da je sve veći broj stanovnika i porodica u Srbiji koji imaju potrebu za sistemom socijalne zaštite, a samo prethodne godine, prema izvještaju Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, evidentirano je 707.188 korisnika usluga centara za socijalni rad koji koriste neku od usluga ili prava iz socijalne zaštite.

Ako se uzme u obzir da u Srbiji, prema popisu stanovništva iz 2022. godine živi 6.647.003 stanovnika, proizlazi da gotovo svaki deveti stanovnik prima neku vrstu socijalne pomoći, prenosi Beta.

Evidentirani broj korisnika prošle godine ujednačen je u odnosu na 2021. godinu, ali je povećanje u odnosu na period od prije 10 godina za osam posto. Od 2013. do 2018. godine broj korisnika je rastao, da bi se 2018. godine postepeno smanjivao i posljednjih godina je ujednačen.

I ljudi koji rade žive teško

Predsjednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, Željko Veselinović rekao za Danas kako podatak da „svaki deveti stanovnik prinuđen da koristi neki vid socijalne pomoći jasno ukazuje na to da su tvrdnje vlasti da se ekonomija u Srbiji ubrzano razvija apsolutno netačne“.

„Da je Srbija ‘ekonomski tigar’ kako ističu nadležni, da je zaposlenost na visokom nivou a standard građana raste ne bi se desilo da više od 700.000 ljudi koristi socijalnu pomoć. Naprotiv, podatak o broju ljudi koji su korisnici socijalne pomoći pokazuje da je Srbija zemlja siromaštva. U tom segmentu spadamo u tri zemlje Evrope u kojem je stopa siromaštva najveći“, rekao je Veselinović.

Dodatni problem je i taj, kako je ocijenio, što ljudi koji rade imaju niska primanja i zbog toga žive veoma teško i na ivici egzistencije.

Ekonomista Milan Kovačević je naveo da je greška što nadležni nisu jasnije predočili koje to sve usluge i prava evidentirani korisnici centara za socijalni rad mogu da koriste kako bi se iz toga moglo vidjeti šta je zaista pomoć za socijalno ugrožene, a šta drugi oblici pomoći.

„Problem je što realna cifra zaista socijalno ugroženih građana u Srbiji nikada nije ustanovljena. Taj broj je svakako manji od tih 700.000. Trebalo bi utvrditi koliko zaista ima ljudi kojima je socijalna pomoć nužna i onda sredstva namenjena za tu svrhu raspoređivati samo za njihove potrebe. A ne davati socijalnu i druge vrste pomoći onima kojima ona nije neophodna“, istakao je Kovačević.

Situacija nije onakva kakvom je prikazuju vlasti

Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić smatra da podatak o broju korisnika neke vrste socijalne pomoć ilustruje da ekonomska situacija u zemlji nije onakva kakvom se prikazuje.

„Nakon završetka epidemije korona virusa privreda Srbije se još uvek nalazi u grču. Drugim rečima, rad privrede je usporen naročito kada je reč o izvozu zbog recesije u Nemačkoj i nekim drugim zemljama Evropske unije. Sve to u značajnoj meri utiče na stanje ekonomije u Srbiji“, rekao je Rajić.

Dodao je da još jedan podatak koji pokazuje kakva je privredna situacija u Srbije je i taj da „čak jedna trećina zemlje na svojoj teritoriji nema nijedno veliko preduzeće, a da nije komunalno, a da kada nema velikih privrednih sistema onda ne mogu da se razvijaju ni mala i srednja preduzeća na tom prostoru“.

„Kakva je socijalna situacija u Srbiji najbolje ilustruje podatak da nastavnik u školi ne može da živi od svoje plate. S obzirom na to mogu zamisliti kako teško žive ljudi koji imaju još niža primanja ili su prinuđeni da se prijave za korišćenje socijalne pomoći“, rekao je ekonomski analitičar Branko Pavlović.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada