Britanska konzervativna vlada poreznom reformom želi povećati izborne šanse

Konzervativna vlada Velike Britanije obznanila je niz mjera kojim se za firme i pojedince smanjuju poreska opterećenja.

Agencija AP procjenjuje da je to učinila u nadi da će povećati svoje šanse na izborima sljedeće godine, za koje ankete pokazuju da će ih – izgubiti.

Šef trezora Jeremy Hunt ocijenio je pred donjim domom britanskog parlamenta da je nacionalna ekonomija „napravila zaokret“ po pitanju inflacije i zaduživanja vlade, a rezultat toga je, kako je rekao, najveći paket smanjivanja poreza još od ’80-ih godina prošlog vijeka.

„Poslije globalne pandemije i energetske krize, donijeli smo teške odluke kako bismo našu ekonomiju vratili na pravi put“, rekao je Hunt.

Budući da Konzervativna stranka ne stoji dobro kod birača u ispitivanjima javnog mnijenja, premijer Rishi Sunak i ministar Hunt očajnički tragaju za faktorima koji bi bili pokazatelj dobrih vijesti za ekonomiju.

Međutim, ekonomski rast je u najboljem slučaju prigušen i očekuje se da će inflacija ostati dvostruko veća od one koju cilja Banka Engleske, to jest da će sljedeće godine iznosi četiri posto. Stručnjaci upozoravaju da vlada nema mnogo manevarskog prostora da dijeli velike poklone uoči izbora.

Smanjenje poreza koji plaćaju svi zaposleni

Najistaknutija mjera u Huntovom jesenjem budžetu jeste smanjenje stope nacionalnog osiguranja – poreza koji plaćaju svi zaposleni. To smanjenje je veće od očekivanog i iznosi dva postotna boda, pa će se olakšanje koje donosi nova poreska stopa od 10 posto osjetiti od januara 2024. godine.

Među ostalim mjerama „udvaranja“ biračima uoči izbora su znatna povećanja minimalne zarade, penzija i beneficija.

Iako je Britanija izbjegla recesiju koju su mnogi očekivali ove godine, nezavisna Kancelarija za budžetsku odgovornost smanjila je očekivanja ekonomskog rasta zemlje. Pozivajući se na prognoze tog tijela, Hunt je rekao da će britanska ekonomija ove godine porasti za 0,6 posto, što je bolje od martovske prognoze o smanjenju od 0,2 posto. Sljedeće godine se očekuje ekonomski rast od 0,7 posto, što je mnogo manje od ranije predviđenih 1,8 posto. U 2025. rast bi, umjesto 2,5 posto, trebao biti 1,4 posto.

To znači da će se izbori voditi usred prilično anemičnog ekonomskog rasta. Izbori moraju biti održani do januara 2025. godine, a nagađa se da će to biti u maj ili na jesen 2024. godine.

Istraživanja javnog mnijenja već mjesecima ostavljaju vladajuću Konzervativnu stranku, koja je na vlasti od 2010, daleko iza glavne opozicione Laburističke stranke, prenosi Beta.