Svjetska banka: Globalnoj ekonomiji prijeti recesija

Došlo je do velikog usporavanja u razvijenim ekonomijama, što bi moglo nagovijestiti drugu svjetsku recesiju za manje od tri godine.

Svjetska banka je zatražila veću podršku međunarodne zajednice zemljama s niskim prihodima (Reuters)

Svjetska banka oborila je prognoze rasta za 2023. godinu na nivo koji je na ivici recesije za mnoge zemlje, a kao razlog se navodi utjecaj intenziviranog povećanja kamatnih stopa, nastavak ruske agresije na Ukrajinu i kolaps glavnih motora globalnog ekonomskog rasta.

Očekuje se globalni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,7 posto u 2023. godini, što je, ako se izuzmu recesije 2009. i 2020. godine, najniža stopa za skoro tri desetljeća, navodi se u izvještaju Svjetske banke, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

U prethodnom Izvještaju o globalnim ekonomskim perspektivama, objavljenom u junu 2022. godine, banka je prognozirala globalni rast u 2023. godini od 3,0 posto.

Međutim, kako je saopćeno, došlo je do velikog usporavanja u razvijenim ekonomijama, uključujući prognozirane oštre rezove na 0,5 posto i za SAD i eurozonu, što bi moglo nagovijestiti novu svjetsku recesiju za manje od tri godine nakon posljednje.

‘Sumorni izgledi za ekonomije u razvoju’

“S obzirom na osjetljive ekonomske uslove, svaki dodatni nepovoljni utjecaj, poput inflacije više od očekivane, naglog porasta kamatnih stopa da bi je obuzdali, ponovnog oživljavanja pandemije COVID-19 ili eskalacije geopolitičkih tenzija – mogli bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju“, upozorava Svjetska banka.

Sumorni izgledi će biti posebno teški za tržišta i ekonomije u razvoju, dok se bore s velikim teretom duga, slabljenjem valuta i rastom prihoda, kao i usporavanjem poslovnih investicija, čija se godišnja stopa rasta u naredne dvije godine predviđa na 3,5 posto, što je za oko polovinu niže u odnosu na posljednja dva desetljeća.

“Usporavanje rasta i poslovnih investicija imat će poražavajuće posljedice na obrazovanje, zdravstvo, siromaštvo i infrastrukturu, uključujući sve veće zahtjeve usljed klimatskih promjena”, istakao je predsjednik Svetske banke David Malpass u saopćenju.

Svjetska banka je zatražila veću podršku međunarodne zajednice zemljama s niskim prihodima, koje su u sve većem riziku od dužničke krize.

Izvor: Agencije