Hrvatskoj otvoren put do devet milijardi eura iz EU fondova

Novi sporazum o partnerstvu sa EU za period 2021-2027. osigurat će Hrvatskoj dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju.

Ulaganja će se provesti na cijelom području Hrvatske, uključujući njena najsiromašnija područja (EPA)

Evropska komisija je u srijedu odobrila Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike koji otvara put za povlačenje ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

“Od pristupanja Hrvatske EU-u ulaganja u njen uravnotežen razvoj u okviru kohezijske politike iznosila su četiri posto hrvatskog BDP-a. Ta su ulaganja povećala njenu konkurentnost, pomogla u otvaranju novih radnih mjesta i promoviranju zelenije i digitalnije ekonomije”, izjavila je komesarka za koheziju i reforme Elisa Ferreira, prenosi Hina.

Dodala je da će novi sporazum o partnerstvu osigurati Hrvatskoj dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom obuhvata sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF+, Kohezijski fond i FPT) i Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

Sporazum o partnerstvu utire put provedbi tih ulaganja na terenu. Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF+) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Kohezijska sredstva su namijenjena za smanjenje regionalnih ekonomskih razlika, poboljšanje vještina, osposobljavanje i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativne hrvatske ekonomije, usmjerene na izvoz.

Potpora ozelenjavanju ekonomije

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 posto sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 posto sredstava iz Kohezijskog fonda. Riječ je o 2,56 milijardi eura s kojima će se poboljšati energetska učinkovitost, povećati udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 posto u 2030. godini, jačati kružnu ekonomiju, otpornost na klimatske promjene i čuvati biološka raznolikost. U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 miliona eura.

Nadalje, 179 miliona eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na ekonomiju i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom privrede u najpogođenijim regijama, jačanjem saradnje između preduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Sredstvima u iznosu od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjenim povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća te poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna privredna preobrazba Hrvatske.

Ulaganja će se provesti na cijelom području Hrvatske, uključujući njena najsiromašnija područja. Gotovo 500 miliona eura namijenjenih olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 posto sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko tri posto razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja.

Ta bi ulaganja trebala pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu ekonomski i socijalno razvijeniji glavni grad Zagreb i najrazvijenije regije EU-a.

Ulaganja u prometnu infrastrukturu

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transevropskom mrežom TEN-T i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.

Gotovo 2,5 milijardi eura iz Evropskog socijalnog fonda plus (ESF+) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada, kao što su javne službe za zapošljavanje, primjerice digitalizacijom.

Ulaganja na svim nivoima obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu, od rane skrbi za djecu do obrazovanja odraslih. Tim će se ulaganjima ojačati i usavršavanje i prekvalifikacija radi bolje usklađenosti s novim potrebama na tržištu rada i razvoja temelja za individualne račune za učenje.

Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sistem socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sistema hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Održivo ribarstvo

Iz Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 miliona eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosistema u Jadranskom moru. Nadalje, iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, privredna i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja okeanima.

Sve podržane mjere pomoći će Hrvatskoj da doprinese ciljevima zajedničke ribarstvene politike, kao i ključnim prioritetima politike EU-a navedenima u evropskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost, navodi Komisija.

U okviru kohezijske politike i u saradnji s Komisijom svaka država članica priprema sporazum o partnerstvu, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike i fonda EFPRA tokom višegodišnjeg finansijskog okvira.

U tom sporazumu, usmjerenom na prioritete EU-a, utvrđuju se strategija i prioriteti ulaganja koje je odredila država članica i navodi popis nacionalnih i regionalnih programa za provedbu na terenu, uključujući indikativnu godišnju dodjelu finansijskih sredstava za svaki program.

Izvor: Agencije