Hrvatska: Ove godine stopa rasta pet posto, u 2023. moguća recesija

Najveći rizik nisu inflacija i kamatne stope, već stanje na tržištu energenata, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Inflacija je prvenstveno posljedica rasta energije i hrane, rekao je Boris Vujčić (Davorin Višnjić / Pixsell)

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu privrednog rasta od preko pet posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini.

Podsjetio je kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila sedam posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća, prenosi Hina.

“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu, pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle, tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta”, rekao je on na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a u Zagrebu.

Najveći rizik nisu ni inflacija, ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata.

Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije.

Rat u Ukrajini je dodatni pritisak

Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

“Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga, pa je rat samo dodatni razlog za rast.”

Dok je stanje takvo teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti, kaže guverner HNB-a.

“U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka ekonomija. Rat u Ukrajini je dodatni pritisak”, rekao je Vujčić i dodao kako Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije.

“Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija”, ocijenio je Vujčić.

Poručio je da je u interesu Hrvatske preći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama Europske unije koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, kazao je Vujčić.

Dugo razdoblje niskih, pa i negativnih, kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) prouzrkovalo je “selidbu” novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.

Izazovi nakon pandemijske krize

“Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita, pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava nego do 2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je Vujčić.

Na ekonomskoj konferenciji HNB-a bit će govora o novi izazovima nakon pandemijske krize, a prije svega o inflaciji, koja se, nakon dugo godina, povećala.

“Budući da od 1. siječnja [januara] 2023. godine Hrvatska ulazi u eurozonu, razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa. Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca, koji dovodi do rasta cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi, kao posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini”, naveo je Vujčić.

 

Izvor: Agencije