Koje su posljedice pada eura?
Stručnjaci ukazuju na dva glavna razloga zbog kojih je euro izgubio vrijednost i na potencijalni utjecaj te pojave na Evropsku uniju.
Kurs eura pada mjesecima i sada je na istom nivou kao i onaj dolara. Prije godinu dana, jedan euro je iznosio 1,20 dolara, a početkom 2022, već je pao na 1,13 dolara. Od tada se pad nastavio i kulminirao je kratkom izjednačenošću sa američkim dolarom u utorak, prije nego što je pao ispod jednog dolara u srijedu.
Stručnjaci su identifikovali dva glavna razloga zašto je euro izgubio vrijednost. Jedan je rastuća inflacija u eurozoni, kazao je Sushanta Mallick, profesor međunarodnih finansija na Univerzitetu Queen Mary u Londonu, za Al Jazeeru.
„Inflacija u eurozoni u prosjeku je iznosila 8,6 posto u junu, sa 14 malih ekonomija eurozone koje su doživjele natprosječnu inflaciju, do čak 22 posto u Estoniji. Samo je pet ekonomija eurozone ispod prosjeka. Ovaj trend povećanja uzrokovan je porastom cijena energije zbog rusko-ukrajinskog sukoba“, dodao je Mallick.
Zaista, američka ekonomija je dosta manje pogođena ratom u Ukrajini nego Evropa i do sada je ostala „donekle imuna na nestabilnost na naftnim i plinskim tržištima, zbog naftnih rezervi i upotrebe alternativnih izvora energije, što objašnjava zašto američki dolar jača u odnosu na euro“, kazao je Mallick.
‘Status sigurnog utočišta’
Štaviše, za razliku od Evrope, kamatne stope u Americi rastu već nekoliko mjeseci, što čini investicije u zonu američkog dolara atraktivnijim, kako smatra Lucio Sarno, profesor finansija na Univerzitetu u Cambridgeu.
„Porast kamatnih stopa u SAD-u privlači investicije u dolarska sredstva, a pored tog postoji snažna potražnja za dolarima zbog njegovog statusa sigurnog utočišta u vrijeme rata“, kazao je Sarno Al Jazeeri.
Krajem januara, saopštenje američkih Federalnih rezervi (FED) da pokreće niz dosljednih i značajnih povećanja kamatnih stopa uzrokovalo je jačanje dolara. Euro je, u međuvremenu, izgubio dodatnih deset posto vrijednosti.
Iako će Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno povećati kamatne stope za 0,25 posto ovaj mjesec, FED je povećao referentnu kamatnu stopu za 0,75 posto u junu, što je najveće povećanje u gotovo 30 godina.
„SAD povećava kamatne stope mnogo agresivnije nego ECB može napraviti sada ili u bližoj budućnosti“, kazao je Sarno.
Dilema Evropske centralne banke
Iako bi povećanje kamatnih stopa moglo biti „prvi korak“ za oporavak eura, Sarno kaže da se ECB suočava sa finansijskom zagonetkom.
„ECB se našao pred najgorom dilemom s kojom se jedna centralna banka može suočiti: s jedne strane inflacija raste i zahtijeva porast kamatnih stopa, a s druge strane, rast eurozone je anemičan i koristile bi mu niže kamatne stope“, kazao je Sarno.
„U konačnici, pad eura dodatno pogoršava problem inflacije uvozom dodatne inflacije zbog slabog eura; gotovo polovina uvezene robe u eurozoni fakturisana je u dolarima, tako da je prelazak sa slabog eura na visoku inflaciju neizbježan jer je potrebno više novca da se plati ta uvezena roba“, objašnjava Sarno.
Potrošači stoga mogu očekivati još veće cijene. Iznad svega, cijene energije i sirovih materijala mogle bi porasti jer da bi se situacija normalizirala „potreban je rast kako bi se spriječio rast troškova života u narušavanju kupovne moći pojedinačnih domaćinstava. Fiskalna politika je jedini izlaz“, kaže Mallick.
Jedina potencijalna prednost slabog eura je mogući porast u potražnji zbog tog što bi devizni kurs mogao dovesti do toga da se u nekim evropskim državama ekonomsko usporavanje od kojeg se strahuje uspori, dodaje Mallick.
„Oslabljeni euro može biti koristan za izvoz iz eurozone, posebno za Njemačku i Francusku. Njemačka je već imala visok suficit tekućeg računa; slabiji euro bi trebao poboljšati njihovu konkurentnost.“